Današnje Šibensko kazalište sljednik je Narodnog kazališta Šibenik , osnovanog 9. svibnja 1945. , u kojem je profesionalni dramski ansambl djelovao do 1964. i opereta od 1946. do 1956. godine.
Godine 1963. prestaje djelovati profesion alni dramski ansambl, a nastavlja poluprofesionalni koji godišnje izvede nekoliko premijernih predstava. Od 1. ožujka 1966. u sastav Šibenskog kazališta ( tada Centra za kulturu ) ulazi i Dječji festival u Šibeniku , danas Međunarodni dječji festival, utemeljen 1958. godine. Prije izgradnje današnje zgrade Šibenskog kazališta, predstave su se izvodile u više prostora: u prizemlju Kneževe palače ( 1782. - 1821. ) - bivšem skladištu soli, a potom, u 18. stoljeću, u kući na Dobriću, vlasništvu Frane Đadrova, na kojoj je i danas vidljiv jedan "mascherone", zatim do 1841. u dvoranama pojedinih patricijskih domova, a od 1841. do 1870. u "Starom teatru" - zgradi uz istočni gradski bedem, tik uz današnju zgradu kazališta sa sjeverne strane. Ova je zgrada bila teško oštećene u požaru 1861. godine ali je ipak "zasilu iskrpljena", pa su se u njoj davale predstave sve do otvorenja nove, sadašnje kazališne zgrade.
Sada Šibensko kazalište Šibenik djeluje u velebnoj zgradi izgrađenoj 1870. ( građena od 1864. do 1870. ), u to vrijeme najvećoj ( 500 sjedišta ) i najljepšoj u Hrvatskoj. Projektirao ju je Trogiranin ing. Josip Slade . Prva je to i jedina, kazališna zgrada u Hrvatskoj koju nije izgradila država već 28 dioničara, građana Šibenika.
Zgrada je svečano otvorena 29. siječnja 1870. godine predstavom "Kip od mesa" Teobalda Ciconija, u izvedbi kazališne družine "La dramatica compagnia Vittorio Alfieri". Nova kazališna zgrada najprije je nazvana Društvenim kazalištem ( Teatro sociale da Sebenico ), a od 1872. Kazalište Mazzoleni , u čast največeg dioničara Franje Mazzolenia Šibenčanina, opernog pjevača svjetskog glasa.
Pune četiri godine gostujuće talijanske družine izvodile su predstave na talijanskom jeziku. Prvi se put s pozornice ove kazališne zgrade čula hrvatska riječ 10. listopada 1874. godine ( drama Zvonimir ban hrvatski, J. Subotića u izvedbi putujućeg Narodnog Kazališta Fotija Iličića ).
Posebna je vrijednost u ovoj velebnoj zgradi strop glumišta koji je 1868. ukrasio umjetnik Tršćanin Antun Zuccaro alegorijskom slikom znamenitih Šibenčana ( Nikola Tommaseo, Antun Vrančić, Faust Vrančić, Martin Kolunić Rota, Andrija Medulić i u sredini žena - simbol Dalmacije, naslonjena rukom na kameni grb. Zgrada je tijekom proteklih 131 godinu više puta obnavljana.
U rujanskom napadu na Šibenik 1991. izravno je pogođena jugočetničkom granatom, pa je od tada do 2001. godine bila zatvorena, a od 1966. temeljito restaurirana. Danas u obnovljenoj i renoviranoj zgradi kapacitet je 310 sjedišta.
Šibensko kazalište Kralja Zvonimira 1
HR - 22000 Šibenik
Zagrebačka banka d.d. u 2010. godini sufinancira kulturna i sportska zbivanja
i udruge na području grada Šibenika te je i potpisan ugovor Grada i
Banke vrijedan čak 1,4 milijuna kuna.
Od navedenog iznosa milijun kuna je namijenjen sportu i sportskim udrugama grada Šibenika, a 400 tisuća kuna gradskim kulturnim zbivanjima.
U smislu članka 11. Odluke o priznanjima Grada Šibenika (”Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 7/02 i 5/06), obavještavaju se trgovačka
društva i ustanove, političke stranke, udruge građana i druge organizacije,
te građani, da mogu podnijeti prijedloge za dodjelu priznanja
Grada Šibenika u 2010. godini.
Prijedlozi se podnose u pisanom obliku, uz odgovarajuće obrazloženje,
a
upućuju se Odboru za dodjelu nagrada i drugih priznanja
Gradskog vijeća Grada Šibenika, do 31. kolovoza 2010. godine.
Vrste priznanja, te uvjeti i kriteriji za dodjelu pojedinih priznanja,
propisani su spomenutom Odlukom o priznanjima Grada Šibenika,
čiju presliku zainteresirani mogu dobiti na prijemnom pultu Gradske
uprave Grada Šibenika – Šibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata broj 1.