O Šibeniku
Kroz povijest

Postanak i razvoj u doba hrvatskih narodnih vladara
Na zapadnom dijelu kraške agrarne površine Gornjeg i Donjeg polja, na kamenoj uzvisini 70 m nad morem, na sjevernoj obali prostrane prirodne luke, doseljeni Hrvati podigli su utvrdu (castrum) Šibenik, koja je na početku imala samo funkciju administrativno - vjerskog i obrambenog punkta županije. Povjesni nam izvori ne kazuju preciznije vrijeme nastanka utvrde Šibenik, ali je vrlo vjerojatno da se to dogodilo najkasnije u IX.st. Usporedo s napretkom srednjevjekovne hrvatske države, pod utvrdom se Šibenik postupno izgraduje i razvija u urbano naselje. Šibenik se prvi put u povijesti spominje 25. prosinca 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV. (1058.- 1074.) koji je tada boravio i o državnim poslovima vijećao u njemu.

U sastavu ugarsko-hrvatske državne zajednice
Nakon vojno - političke intervencije madžarskog kralja Ladislava, Hrvatska 1102.g ulazi u državnu zajednicu s Ugarskom. Time su ugarsko-hrvatski kraljevi postali i suvereni Šibenika. To vremensko razdoblje (12.-15.st.) karakteriziraju česte promjene suvereniteta nad gradom - od hrvatsko - ugarskih vladara i domaćih knezova preko Bizanta i srednjevjekovne bosanske države, do Venecije u više navrata. Usprkos tomu razvoj i širenje grada napreduje. 1298. papa Bonifacije VIII. izdaje bulu kojom Šibenik proglašava gradom i naređuje da se u njemu uspostavi biskupija. Godine 1409. Ladislav Napuljski prodaje svoj kraljevska prava na Dalmaciju Venaciji za 100.000 dukata. Odmah zatim Mlečani stižu pred Šibenik i traže predaju. Grad odbiva ultimatum i pune 3 godine odolijeva mletačkim napadima. 30. X. 1412. iscrpljen opsadom grad je prisiljen obustaviti otpor i priznati vlast Venecije.

Pod četristogodišnjom vladavinom Venecije
Pod vladavinom Venecije Šibeniku je priznat status autonomne gradske komune. No autonomija je sustavno ograničavana. Slobodan izbor gradskog kneza Mlečani ukidaju i imenuju ga iz redova svoga plemstva. Velikom vijeću Šibenika oduzimaju političke i zakonodavne ovlasti i podreduju ga gradskom knezu. Od XV st. nad Šibenikom se nadvija nova opanost - Turci i njihova ekspanzija prema zapadu. Osmanlije su pokušavale osvojiti grad u više navrata ( 1570., 1647. i 1659.), ali bez uspjeha. Godine 1608. Šibenik tiska svoj statut koji je nastao početkom XIV st. 1649. godine pojavljuje se najveća epidemija kuge koja je pokosila tri četvrtine gradskog stanovništva. Slomom mletačke države 1797. gradska uprava donosi odluku o prestanku mletačke vlasti u gradskoj komuni i njezinu stavljanju pod vrhovništvo Franje II., hrvatsko-ugarskog kralja i cara Austrije.

Austrijska i francuska uprava 1797. - 1813. 1797.-1805.
Šibenik je i pod vlašću Austrije zadržao status općinskog i kotarskog središta. Porazom Austrije u ratu s Francuskom završena je njezina vlast u Dalmaciji koju je morala prepustiti Francuzima. Francuska vojska u Šibenik ulazi 18. veljače 1806. Osnivanjem tzv. Ilirske provincije Šibenik postaje jedan od distrikta u Dalmaciji. Nakon Napoleonova poraza kod Leipziga, austrijska vojska kreće u zauzimanje južne Hrvatske i 1. studenoga 1813. ulazi u Šibenik.

Druga austrijska uprava
Pod austrijskom vladavinom, kao dio Kraljevine Dalmacije, Šibenik je kotarsko središte s općinskom upravom i načelnikom. Politička aktivnost u gradu odvija u borbi dviju politickih stranaka, talijanaške Autonaomaške i hrvatske Narodne stranke. Kasnije im se pridržuje i hrvatska Stranka prava koja 1904. preuzima općinsku upravu. Grad raste i razvija se: 1879. pušten je u rad vodovod, 1883. bolnica, 1895. na Krki je podignuta hidrocentrala. 1900. grad ima 10 000 stanovnika. Odmah početkom I. svj. rata 1914. austrijske vlasti uvode strogi vojno -policijski režim koji traje do raspada Austro-Ugarske 1918. kada gradski odbor Narodnog vijeća proglašava okončanje austrijske vlasti i pristupanje Šibenika u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba.

U jugoslavenskoj državi 1921.- 1941.
U razdoblju izmedu dva rata jača uloga Šibenika kao lučko - tranzitnog centra naročito nakon otvaranja ličke železničke pruge prema Zagrebu 1925. Politički život razvija se u stalnoj borbi protiv velikosrpskog unitarističkog režima Jugoslavije. Šibenčani se okupljaju oko Hrvatske seljačke stranke, predvodene Stjepanom Radićem i kasnije Vlatkom Mačekom. U travnju 1941. Njemačka i Italija napale su i okupirale Kraljevinu Jugoslaviju. 15. travnja 1941. jedinice talijansko -fašističke armije bez otpora ulaze u Šibenik i okupiraju čitavo njegovo područje.

U vrijeme II. svjetskog rata
Nakon uspostave talijanske fašističke vlasti provode se mnoge mjere denacionalizacije i talijanizacije Šibenika. U gradu i okolnim selima se javlja otpor i antifašistički pokret. Nakon kapitulacije Italije 1943. Šibenik zauzimaju njemačke snage držeći ga pod svojom upravom četrnaest mjeseci. Poslije trodnevnih borbi koje su s njemačkim jedinicama vodile na prilazima gradu, partizanske su postrojbe 3. studenoga 1944. ušle u Šibenik.

U razdoblju od 1945. do 1990. godine
Iza drugog svjetskog rata Šibenik je u hrvatskoj federalnoj političkoj jedinici koja je u sklopu jedinstvene države Jugoslavije komunističkog društvenog uredenja. Sredinom 60-tih godina postaje jedno od središta industrijske proizvodnje i velika jadranska luka. Urbana aglomercija Šibenika višestruko se povečava u odnosu na onu iz IX. st., a u gospodarskom kompleksu sve veću važnost dobiva turistička privreda, zahvalujući ljepotama šibenskog akvatorija i rijeke Krke. Izgrađeni su veliki turistički kompleksi u Primoštenu, Vodicama i Solarisu te dolazi do brzog turističkog napretka svih mjesta obalnog pojasa i samog grada kao društveno - povijesnog i kulturnog središta.

U samostalnoj hrvatskoj državi
Slom komunističkog sustava u Europi ubrzao je i državno-povijesni raspad komunističke Jugoslavije. Hrvatski Sabor nakon općenarodnog referenduma 25. VI. 1991. proklamira prekid svih veza s Jugoslavijom i proglašava samostalnost Hrvatske. Šibenik je slavio taj povijesni događaj hrvatskog naroda. Međutim, uskoro je bio napadnut od jakih snaga jugoslavenske armije i velikosrpskih parvojnih formacija. Šibenčani se odlučuju braniti. Bila je to rujanska bitka 16. - 22. IX. 1991. kad su, iako slabije naoružani, Hravatska vojska i narod Šibenika uspjeli obraniti grad. I dalje je velik dio županije ostao pod okupacijom srpskih snaga, a grad je bio izložen mnogobrojnim topničkim napadima. U kolovozu 1995. Hrvatska je vojska u akciji "Oluja" porazila srpskog okupatora i oslobodila okupirane djelove Hrvatske. Šibenik je slobodan čime su stvoreni temeljni uvjeti za njegov poslijeratni razvitak kao središta Šibensko - kninske županije.