 |
| |
Katedrala svetog Jakova
 Po svojoj ljepoti, konstrukcijskim posebnostima i stilskim značajkama, nije samo najveći i najvrjedniji objekt graditeljskog nasljeđa Šibenika, već je ona po tomu jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva, uvršten 2001. godine u svjetsku baštinu UNESCO-a. |
|
 Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova.
Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298.g. kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402.g. Gradnja je, međutim, započela tek 1431. i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetljeće na njenu podizanju rade mletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić . Za to vrijeme izgrađen je južni i sjeverni zid, donji, gotički dio pročelja i oba portala crkve.
Godine 1441. Veliko vijeće Šibenika pozvalo je i postavilo za glavnog graditelja katedrale Jurja Matvejeva Dalmatinca , koji se likovno obrazovao i nalazio u Veneciji. On je gradnju hrama vodio sve do kraja života 1475. g.  Taj veliki majstor kasne ( cvjetne ) gotike, svojim je zamislima i zahvatima promijenio prvobitnu koncepciju crkve. Povećao ju je poprečnim brodom, apsidalnim dijelovima, podigao temeljne konstruktivne elemente za izgradnju kupole, uveo nova konstrukcijska rješenja i obogatio hram skulpturalnim ukrasima. Rukovodeći gradnjom katedrale, Juraj je o kupio u Šibeniku mnogo suradnika koji su pod utjecajem njegova djela s obilježjem visoke umjetničke kvalitete usavršili svoje sposobnosti i širili Jurjev likovni izraz.
Nakon Jurjeve smrti, protomajstor gradnje Šibenske katedrale bio je Nikola Firentinac ( 1477. - 1505. ). On je, držeći se konstrucijskog postupka Jurja Dalmatinca, nastavio gradnju u stilu čiste renesanse i izgradio gornje dijelove hrama: kupolu i skulpture sv. Mihovila, Jakova i marka oko nje, krovni kompleks i gornji dio pročelja. U unutrašnjosti zdanja, Nikola je podigao na pobočnim lađama triforije ( uzdužne galerije ) i radio na dovršavanju prezbiterija i svetišta. Nakon Nikole Firentinca radove na katedrali vodili su mletački graditelji Bartol i Jakov iz Mestre i zadarski majstor Mestičević . |
|
| |
| Trobrodna bazilika |
|
 Šibenska katedrala je trobrodna bazilika dimenzije 38 x 14 m i s najvišom visinskom kotom od 38 m u vrhu kupole. Posvećena je 1555. g.
Začelje crkve završava trima apsidama i četverokutnom sakristijom koja je postavljena u polubačvasti prostor koji se uklapa u ulicu kojom se komunicira između trga i obale. Podizanje tih dijelova hrama izveo je Juraj Dalmatinac svojevrsnim montažnim sustavom koji se sastoji u tome da se velike ploče umeću u žljebove nosivih kamenih okvira. Zidne plohe je ukrasio plitkim kaneliranim nišama, a apside opasao vijencem ljudskih gla va na čijim je fizionomijama sposobnošću portretista izrazio njihove individualne karakterne i psihološke osobine. Na lijevom polupilonu sjeverne apside Juraj je postavio dva naga, gipko i punašno oblikovana dječaka koji nose tekst pohvale tadašnjem šibenskom biskupu i gradskom knezu. Na donjem dijelu ovog skulptorskog rada juraj je uklesao tekst: Hoc opus cuvarum fecit magister Georgius Mathei Dalmaticus ( Ovo djelo apsida izradio je majstor Juraj Matvejev Dalmatinac ). |
| |
| Sjeverna fasada |
|
| Sjeverni bočni zid raščlanjen je pilastrima između kojih su gotički prozori. Iznad njih, po čitavoj dužini sjeverne fasade, proteže se korniž slijepih gotičkih lukova što se oslanjaju na konzolice s ljudskim i životinjskim glavama. Na fasadi je portal ukrašen okvirima što ga tvore pojasi kratkih tordiranih stupića. portal je jako naglašen vanjskim okvirom, kompoziciju koju tvore lavovi, kipovi Adama i Eve ( rad kipara Bonina iz Milana ) te likovi svetog Petra i Jakova postavljeni u baldahinima što ih je izradio Juraj Dalmatinac . |
|
| |
| Krov i kupola |
|
Najimpozantniji dio hrama su krov i kupola. Kao i ostali dijelovi crkve, izrađeni su isključivo od kamena i primjenom ko nstrukcijskog postupka ( sustav montaže ) kojim je Juraj gradio apside i sakristiju. krov središnje crkvene lađe i poprječnog broda tvori izvana i iznutra vidljiv svod polukružnog oblika, pobočnih lađa pokrov četvrtkružne forme. Na križištu središnjeg i poprječnog broda izbija četverokutna osnova koja nosi osmerokutni tambur sa 16 prozora. Izn  ad tambura uzdiže se završni dio lagano zašiljene kupole. Pročelje katedrale završava se renesansnim trodjelnim, trolisnim oblikom. Takva forma završnog dijela zapadne fasade vjeran je izraz polukružnog svoda centralne crkvene lađe i svodova dvaju pobočnih brodova koji imaju formu četvrtine kruga. Po tomu se trodjelni dio fasade šibenske katedrale razlikuje od istih takvih na mnogim renesansnim crkvama u Dalmaciji na kojima je on samo kulisa pred dvostrešnim bazilikalnim krovom. U donjem, gotičkom dijelu pročelja dominira glav ni portal čiji je unutarnji okvir bogato ukrašen slikovito oblikovanim lišćem, dvostrukim pojasom tordiranih stupića između kojih su figure 12 apostola i Kristovo poprsje u vrhu luka. Svi elementi ovoga portala djelo su radionice Bonina da Milano , a veliki baldahini, koji tvore vanjski okvir ulaza, djelo Jurja Dalmatinca . |
|
| |
| Unutrašnjost katedrale |
|
 Popriječno je podjeljena na prednji dio za vjernike i začelni, gdje su smješteni prezbiterij, dvije otvorene male galerije i svetišta. prostor za vjernike podijeljen je gotičkim arkadama u tri lađe. središnja se ističe impozantnom visinom i polukružnim kamenim krovom. Nad arkadama pobočnih lađa podigao je Nikola Firentinac dekorativne galerije ( trifonije ) okrenute lađi. Začelni prostorni sklop, svojom povišenom razinom, arhitektonskom razvedenosti, oblicima i intenzivnijom osvjetljenošću, dominira čitavom unutrašnjošću katedrale i jedinstvu s prednjim dijelom stvara izvanredne ugođaje, te ostavlja duboke dojmove na posjetitelje. |
| |
| Krstionica |
|
 Posebnu pozornost zaslužuje krstionica hrama, koju je Juraj Dalmatinac smjestio u prizemlje južne apside. To je okrugla, mala prostorija s udubinama što se dodiruju u stupovima. Na njihove lisnate kapitele umjetnik je postavio statue proroka u baldahinima i natkrio prostoriju blagio svinutim svodom, razdijeljenim trakama u četiri polja.
Obilje skulptorskog ukrasa najdojmljivija je oznaka krstionice, a u dekorativnim motivima ljudski je lik najzastupljeniji. Osim četiriju statua proroka ( dvije sačuvane ), čitav je svod ukrašen cjelovitim likovima anđela, glavama kerubina i markantnom glavom Boga Oca. Trio punačkih i u pokretu modeliranih golišavih dječaka majstor Juraj je smjestio uz nosač krstioničkog zdenca postavljena u sredini prostora.
U katedrali je nekoliko grobnica šibenskih biskupa. Desno od glavnog ulaza sahranjen je Juraj Šižgorić u kamenom sarkofagu na čijem je poklopcu lik biskupa djelo Jurja Dalmatinca . S lijeve strane je sarkofag biskupa Ivana Stafilića , a s desne strane polukružnog stubišta kojim se penje u prostor kora smještena je grobnica Mlečanina Callegaria , biskupa šibenskog ( 1676. - 1722. ). S lijeve strane je grobnica biskupa Spingarole ( 1573. - 1589. ) s reljefom ležećeg prelata kojeg je izradio Šibenčanin Antun Nugulović .
fotografije: Damir Fabijanić - Šibenska katedrala, 1998. |
|
|
|
 |
|
|
|
|
