 |
| |
Spomenici sakralnog graditeljstva
| U predjelu Grad, po sačuvanosti svoje arhitektonske cjelovitosti i osebujnostima stilskog izraza, ističu se objekti sakralne arhitekture. |
|
| Crkva svetog Ivana |
|
 To je gotičko - renesansna građevina iz drge polovice XV. st. Uz južnu stranu podignuto je stubište čiji je nadvratnik ukrasio šibenski graditelj Ivan Pribislavić basreljefom, a balustradu je izradio renesansni majstor Nikola Firentinac . On je i autor rada na južnom zidu prizemlja zvonika ( prozor i nad njim raskriljeni anđeo i Jaganjac Božji ) i male skulpture sv. Ivana.
U gornjem dijelu zapadnog zida zvonika ugrađen je 1648.g. veliki kameni brojčanik prvog mahaničkog javnog sata u Šibeniku. |
|
 |
| Crkva svetog Krševana |
|
 Prvotno je to bio objekt romaničkog stila izgrađen u XII. st. Pregradnjom u XV. st. crkva je dobila mnogo gotičkih stilskih karakteristika. U II. svjetskom ratu jako je oštećena. Nakon restauratorskih zahvata postala je izložbeni prostor Muzeja grada Šibenika, a danas je u njoj galerija Sveti Krševan. Pokraj crkve postavljeno je najstarije zvono u Hrvatskoj izrađeno 1266. g., pronađeno u moru kod otoka Silbe. |
|
|
| Crkva i samostan svetog Lovre |
|
Crkva je sagrađena u XVII. st. za potrebe franjevačkog reda. Na njoj su radili mnogi majstori domaćih dalmatinskih klesarskih radionica ( Trifunović iz Zadra, Pavlović i Vidović iz Korčule idr.). U timpanonu pobočnog ulaza postavljena je manja skulptura sv. Lovre iz 1720. g. Pred pročeljem u udubini sjeverne stijene uredena je spilja Gospe Lurdske. Nasuprot crkvi je franjevački samostan iz 1650.g., a njegova glavna zgrada je Foscolova palača , najljepši primjerak šibenskog reprezentativnog stambenog graditeljstva XV. st. iz vremena cvjetne gotike. |
|
|
| Nova crkva |
|
Nova crkva je renesansni hram iz prijelaza XV. na XVI. st. Pročelje joj je jako naglašeno portalom izgrađenim od masivnih pragova i dva stupa u korintski oblikovanim kapitelima. Istočno od crkve je gotička dvorana bratovštine. Izmedu crkve i bratimske dvorane je malo dvorište okruženo gotičko - renesansnim trijemom. Na južnom zidu zvonika, u dvorištu, Nikola Firentinac je postavio renesansni reljef Kristova polaganja u grob. Stropne slike u crkvi izradili su domaći umjetnici Mondella , Sisanović i Bojković . Gornji dijelovi zidova ukrašeni su fresco slikarijama šibenskih slikara prve polovice XVII.st. Parkića i Moneghina . |
|
|
| Crkva svetog Grgura |
|
Ovaj mali sakralni objekt gotičkih stilskih obilježja nalazi se u najstarijoj šibenskoj ulici Jurja Dalmatinca. U toj , najužoj gradskoj komunikaciji, nalazio se Majstorov dom, a nasuprot njemu crkva. Nakon restauratorskih zahvata Muzej grada Šibenika u njoj postavlja stalnu tematsku izložbu Juraj Dalmatinac i njegovo djelo izvan Šibenika . Izložba predočava Jurjeva graditeljska i kiparska djela u Pagu, Zadru, Splitu, Dubrovniku i Anconi. |
|
|
| Crkva i samostan svetog Frane |
|
 Arhitektonski kompleks šibenskih franjevaca - konventualaca sastoji se od crkve i samostana, a smješteni su na jugoistočnom, rubnom dijelu povijesne gradske jezgre. Crkva je građena u drugoj polovici XIV.st. i predstavlja jednobrodnu gotičku građevinu bez dekorativnih arhitektonskih elemenata. U XV.st. crkvi je dograđena na sj. strani kapela svetog Križa i preuređen prezbiterij sa svetištem. Na pročelju crkve je glavni ulaz s jednostavnim kamenim okvirom gotičkog oblika. Godine 1674. u crkvi je postavljen drveni kasetirani strop ukrašen radovima venecijanske barokne radionice Giovannia Battiste Volpata . Uz tri mramorna oltara, na pobočnim zidovima su četiri drvena od kojih su na trima velike oltarne slike najpoznatijeg i najosebujnijeg slikarskog stvaratelja u dalmaciji XVII.st., Mateja Poncuna ( Ponzonia ) . U kapeli sv. Križa smještene su orgulje koje je 1762.g. izradio glasoviti hrvatski graditelj orgulja Petar Nakić .  S južne strane, uz crkvu, je samostan čiji počeci datiraju u prvu polovicu XIV.st.. Samostan sv. Frane imao je važnu ulogu u kulturno - društvenom životu Šibenika, a posebno u njegovanju upotrebe hrvatskog jezika. U njemu je pohranjen veliki dio spomeničke baštine grada i arhivski fundus vrlo važan za proučavanje povijesti franjevačkog reda, hrvatske velikaške obitelji Šubića Bribirskih i grada Šibenika. Samostanska knjižnica se ističe raritetnim knjigama i zbirkom od 140 inkunabula. Posebna je vrijednost zbirka rukopisnih kodeksa iz XI. - XV.st., koji se ističu bogatstvom i visokom umjetničkom kvalitetom iluminacija. U jednom od tih kodeksa ( liber sermonum II. Iz XIV.st. ) nalazi se Šibenska molitva , jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i književnih spomenika, napisan latinicom oko 1375.g. U samostanskoj riznici čuvaju se vrijedni primjerci crkvenog ruha, posuda, relikvija, monstranaca, te zbirka slika. |
|
|
| Crkva svetog Nikole |
|
Sagrađena je u XVII.st. u baroknom stilu. Pripadala je bratovštini šibenskih pomoraca i brodograditelja. Pročelje joj završava zvonikom na preslicu, a donji dijelovi raščlanjeni su prozorima i portalom jednostavnih okvira. Unutrašnjost je dvorana skromnog izgleda. Na pojedinim kasetnim poljima stropa nalaze se svetački likovi i portreti donatora u pučkim nošnjama i natpisima koji spominju njihova imena. |
|
|
| Crkva svetog Dominika |
|
 Do odine 1910. je bila renesansna sakralna građevina sa zvonikom na preslicu. Nakon pregradnje 1911., crkva je dobila pseudogotičke stilske karakteristike. Od elemenata renesansnog stila sačuvan je portal. U unutrašnjosti su vrijedna dva drvena oltara. Na jednom je slika Gospa s djetetom i sv. Vincentom s kraja XVI.st., a na drugom Obrezivanje Krista , djelo koje pokazuje karakteristike stvaralaštva Giovannija Laudisa (1587. - 1621.), sljedbenika Palme Mladeg. Unutar crkve se nalazi grobnica šibenskog biskupa Arrigonia (1599.-1626.), te orgulje majstora Gaetana Moscatellia , poznatog nasljednika glasovitog graditelja orgulja Petra Nakića . |
|
|
| Crkva Uspenie Bogomatere |
|
To je veca barokna građevina iz XVII. - XVIII.st. prođelje je, vjerovatno, izradio poznati barokni graditelj Ivan Skok . Do početka XIX.st. to je bila katolička crkva sv. Spasa koja je pripadala ženskom benediktinskom samostanu. Godine 1808. francuske vlasti su ukinule samostan, a hram sv. Spasa predale episkopiji srpsko - pravoslavne crkve. U crkvi se nalaze brojne kulturno - povijesne i umjetničke vrijednosti od kojih je najvažniji Ikinostas iz 1827. istaknutog ikonopisca Aleksija Lazovića . |
|
|
| Crkva svetog Duha |
|
Crkva je kasnorenesansnog stilskog izražaja, građena u prvim desetljećima XVII.st. prema nacrtu Šibencanina Antuna Nogulovića . Polukružni zabat kojim završava pročelje isključivo je u dekorativnoj funkciji objekta. Donji dio pročelja raščlanjen je portalom i sa četiri prozora jednostavnih kamenih okvira. Na zapadnoj strain uz crkvu se nalazi stubište s kasnogotičkom balustradom koje vodi u crkveno pjevalište. |
|
|
| Crkva svete Barbare |
|
 Gotička je jednobrodna građevina iz prve polovice XV:st. Na pročelju nad ulazom nalazi se kip sv. Nikole, rad talijanskog umjetnika Bonina da Milano . Pročelje crkve završava se sa dva barokna zvonika na preslicu. Na sjevernom zidu je gotički prozor, a u njegovom donjem dijelu skulptorski rad koji je kao zavjet 1419. dao postaviti šibenski liječnik - kirurg Marko. U unutrašnjosti je ureden mali crkveni muzej u kojem su izložena najvrjednija djela slikarstva, kiparstva, drvorezbarstva i umjetničkog obrta XIV. - XVIII. st.
|
|
|
 |
|
|
|
|
