 |
| |
Smještaj Šibenika
| Šibenik |
 |
 Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, čudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.
Danas je Šibenik glavni je grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Županije šibensko-kninske koje broji 51 553 stanovnika ( 2001.). |
|
|
| Prirodna obilježja šibenskog područja |
|
 Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom i kanjonom rijeka Krke i Čikole. Pejzaž regije je vrlo raznolik, a more je najveća bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56, 2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se i dva nacionalna parka, Krka i Kornati. Prosječna gustoća naseljenosti je 51.7 st. na čkm. |
|
|
| Prometna povezanost |
|
 Grad Šibenik ima izuzetno znacajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turisticka cesta s odvojcima do Drniša (33km) i Knina (55km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je prometnica i železnička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke "Split" u Kaštelima (45km) i zračne luke Zemunik (50 km) od Šibenika.
Novoizgrađena autocesta "Dalmatina" još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom. |
|
| Meteorološke značajke |
|
 U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin ja veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora ka kopnu. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas i osvježavajući maestral. |
|
|
 |
|
|
|
|
