 |
| |
Gimnastički klub "Dišpet"
Gimnastika je kombinacija motoričkih vještina i sposobnosti kao što su: koordinacija, gracioznost, spretnost, snaga, fleksibilnost itd., a to sve zajedno ukomponirano sa akrobatskim vještinama koje izvode podjednako i muškarci i žene na mnogo razina - od lokalnih klubova, škola, fakulteta, kao i na državnim i međunarodnim natjecanjima. Termin gimnastika odnosi se i na fizičke vježbe koje se koriste u preventivne svrhe za liječenje oboljelih kojima se pomaže da se olakša ili ukloni nelagodnost u uspostavljanju normalnih funkcija lokomotornog sustava.
Antičko doba
Prvi gimnastičari su bili akrobate u starom Egiptu. U staroj Grčkoj razvila su se tri posebna programa gimnastičkih vježbi: za održavanje dobre fizičke kondicije, za vojnu obuku, kao dio uvježbavanja za sportaše. Gimnastika je uvedena u ranoj Grčkoj civilizaciji da olakša tjelesni razvoj kroz serije vježbi uključujući: trčanje, skakanje, plivanje, hrvanje i dizanje utega. Mjesta gdje se je ova aktivnost upražnjavala nazivala su se Gymnazium, a većina vježbača su doslovce u to vrijeme vježbali nagi bez ikakve odjeće na sebi od čega potječe riječ Gymnos - nag. Fizička sposobnost je bila visoko cijenjena aktivnost u staroj Grčkoj, a muškarci i žene su sve više uzimali učešća u energičnim gimnastičkim vježbama. Rimljani su, poslije osvajanja Grčke, razvili ove aktivnosti u više formalan sport, a koristili su gimnastičku dvoranu za pripremu svojih legija za rat. Padom Rimskog carstva, nestao je interes za gimnastiku i ona je više ostala samo kao oblik zabave.
Moderna gimnastika
Godine 1774., Nijemac Johann Bernhard Basedow uveo je fizičke vježbe drugim oblikom nastave u svojoj školi. Ovim činom počela je modernizacija gimnastike, a također i tendencija germanskih zemalja ka stavljanju sporta u prvi plan. Krajem 18. stoljeća Nijemac Friedrich Ludwig Jahn razvio je vratilo, razboj, gredu i skokove te se smatra ocem moderne gimnastike. Moderna gimnastika isključuje neke tradicionalne programske točke kao što su dizanje utega i hrvanje, a ističe formu prije nego osobno rivalstvo.
Moderna natjecanja
Prema nekim podacima prvo natjecanje na spravama održano je 1877. g. u Čehoslovačkoj. Sa stvaranjem Međunarodne gimnastičke federacije 1888. g., napravljen je presudan korak u osmišljavanju vježbi na spravama, kao sporta, odnosno sportske gimnastike. 1881. g. je moguće označiti kao međunarodno uključenje ovog sporta u široki spektar sporta. Međunarodna gimnastička federacija FIG (Fédération International de Gymnastique), smještena u Moutieru-Švicarska, označava danas jednu od najstarijih svjetskih sportskih federacija u koju je učlanjeno više od 150 zemalja sa svih kontinenata svijeta. Muška gimnastika bila je na rasporedu na prvim modernim olimpijskim igrama 1896. u Ateni, a nalazi se u Olimpijskom programu kontinuirano od 1924. g. Prvo međunarodno natjecanje izvan Olimpijskih igara održano je 1903. g. u Antwerpenu. Žene su prvi put nastupile na IX. Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. g. U ranim Olimpijskim natjecanjima dominantni muški gimnastičari su bili iz Njemačke, Švedske, Italije i Švicarske, tj. iz zemalja u kojima se ovaj sport prvo razvio. Ali u 1950-tim Japan, Sovjetski Savez i zemlje istočne Evrope počeli su proizvoditi vodeće muške i ženske gimnastičare. Moderna gimnastika je stekla znatnu popularnost nastupima Olge Korbut iz Sovjetskog Saveza 1972. godine na Olimpijadi u Münchenu koja je osvojila tri zlatne medalje i Nadje Komaneci iz Rumunjske koja je na Olimpijadi u Montrealu 1976. godine osvojila tri zlatne medalje. Ona je i prva gimnastičarka u povijesti koja je dobila najveću moguću ocjenu, a to je "10".
Danas ovaj sport ujedinjuje sedam kategorija, a to su:
- muška iženska sportska gimnastika
- ritmička gimnastika;
- skokovi na trampolinu;
- sportski aerobik;
- sportska akrobatika;
- opća gimnastika.
U sportskoj gimnastici natjecateljske kompozicije sastavljene su od niza raznovrsnih vježbi, specifičnih za svaku gimnastičku spravu. Osnova svih natjecanja je gimnastički višeboj koji obuhvaća natjecanje na više sprava.
Natjecanja u muškoj sportskoj gimnastici održavaju se na šest gimnastičkih sprava i to olimpijskim redoslijedom:
 |
 |
| 1. parter |
2. konj s hvataljkama |
 |
 |
| 3. karike |
4. preskok |
 |
 |
| 5. razboj |
6. vratilo |
Ove vježbe moraju isticati snagu gornjeg dijela tijela i savitljivost zajedno sa akrobatskim vještinama.
U ženskoj sportskoj gimnastici natjecanja se održavaju na četiri gimnastičke sprave i to olimpijskim redoslijedom:
 |
 |
 |
|
| 1. preskok |
2. svovisinski dvoboj |
3. greda |
|
 |
| |
Parter mora sadržavati muzičku pratnju pri izvođenju vježbe. Ove vježbe spajaju graciozne, plesne pokrete sa snagom i akrobatskim vještinama. |
|
|
| 4. parter |
|
|
|
Ritmička gimnastika postala je olimpijski sport 1984. godine, a za razliku od sportske gimnastike ovdje nema akrobatskih vještina. U ritmičkoj gimnastici izvode se graciozni, plesni pokreti dok se drži ili pomjera konop, traka, čunjevi ili lopta uz glazbenu pratnju. Vježbe se izvode pojedinačno ili u grupnoj izvedbi sa po šest gimnastičarki.
Gimnastički klub «Dišpet» je mlad klub. Osnovan je 12.11.2003.g., a registriran 1.12.2004.g. Ubrzo je postao i punopravni član Hrvatskog gimnastičkog saveza – 14.02.2004.g. Trenutno broji oko 80-tak djece organizirane u okviru muške i ženske sportske gimnastike, ritmičke gimnastike te malih rekreativaca.
Gotovo svakodnevno u našu obitelj pristupaju novi mladi članovi. S djecom trenutno rade četiri stručna trenera koji se redovito usavršavaju u organizaciji Hrvatskog gimnastičkog saveza.
 |
S lijeva na desno:
Josip Zorić
Ivana Stanojević
Kristina Mišura
Mario Vlahov |
Gimnastičari i gimnastičarke Gimnastičkog kluba «Dišpet» natječu se na svim regionalnim i državnim natjecanjima pa i međunarodnim turnirima u organizaciji Hrvatskog gimnastičkog saveza na kojima su ostvarili i zavidne rezultate. Sa svim rezultatima možete se upoznati na našoj web-stranici www.dispet.abdizajn.com , ali ipak ćemo izdvojiti one značajnije:
2.mjesto – ekipno, mlađi kadeti 3.mjesto – Marko Budimir, kadeti
Valpovo, 16.10.2004. Završnica Kupa Hrvatske «C» program
2. mjesto – Davorin Dobrijević, mlađi kadeti ;
Split, 13.11.2004.
Završnica Kupa Hrvatske «B» program
Gimnastika je specifičan sport u kojem se razvijaju i duh i tijelo i to od najranije dobi. Stoga, GK «Dišpet» spremno prihvaća svu djecu već od 3. godine života koja se najprije počinju rekreativno baviti gimnastikom te postaju jezgrom iz koje izlaze mladi talenti - budući gimnastičari. Nedavno je osnovana i ženska sportska gimnastika koja u Šibeniku već dugo nije egzistirala.
Naši mladi gimnastičari već su postigli zavidne rezultate i spremni su za nove izazove, a to su natjecanja u višim kategorijama, tj. vrhunskim «A» programima. Ne samo da nas naš Statut na to obavezuje, već je i naša moralna i svaka druga obaveza da im pomognemo i omogućimo da ta nastojanja i ostvare. U tu svrhu cilj Uprave Kluba je briga o unapređenju stručnog rada i uvjeta rada, pa stoga redovito šalje svoje trenere na stručna usavršavanja i seminare u organizaciji Hrvatskog gimnastičkog saveza na kojima treneri dobivaju certifikate o stručnoj trenerskoj i sudačkoj osposobljenosti. Uprava Kluba redovito provodi i akcije kojima su cilj nabavka novih i renoviranje postojećih gimnastičkih sprava kako bi djeca mogla vježbati što kvalitetnije i sigurnije. Veliki problem u još kvalitetnijem radu predstavlja nedostatak dovoljnog broja termina u zasad jedinoj gimnastičkoj dvorani u gradu (sportska dvorana «Miminac» - ex «Partizan»). Za vrhunske rezultate potrebni su svakodnevni višesatni treninzi na spravama, te se nadamo da ćemo, skorim uvođenjem kriterija u šibenskom sportu, riješiti i taj gorući problem.
Nadamo se da bi i naš Klub mogao stati uz bok velikih hrvatskih gimnastičkih klubova što nam je i cilj te se na taj način pridružiti drugim šibenskim klubovima koji pronose ime grada Šibenika Lijepom našom i šire.Stoga , pridružite nam se. Obećavamo kvalitetan rad, napredovanje djece i druženje.
Mnogo više o nama i našem djelovanju saznat ćete na našoj internet stranici.
 |
INFO
BOX |
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
