Prve godine rada

Te iste 1923. godine je, 01. studenog u zgradi nekadašnje Narodne kavane, V.K. «Krka» i osnovana. Prvi predsjednik bio je dr. Julije Gazzari, a Klub je imao više od tri stotine pomažućih članova. Prvi trener bio je tadašnji tajnik Kluba Filip Babić. Prvi čamac koji je kupljen za potrebe veslača bila je četverka u kojoj je 1924. izboren i prvi naslov prvaka Države i to na prvenstvu u Splitu. Prvaci su, u disciplini četverka za novake, bili: Mirko Cvitković, Vinko Kačić, Petar Iljadica, Ljubomir Montana i korm. Ivo Belamarić – Ris.

Osmerka «Ruža»

1926. godine za predsjednika Kluba izabran je dr. Juraj Dominis za čijeg mandata su postignuti neki od najznačajnijih sportskih rezultata, a uz stručno vodstvo Petra Ivanova, trenera koji je u «Krku» stigao iz nekadašnje zadarske «Diadore». Tako su veslači «Krke» bili prvaci Države 1927. kada je prvenstvo održano baš u Šibeniku i to u dvojci, četverci, i osmerci, 1928. u četvercu «bez», te 1929. u četvercu «sa».


Državni prvaci 1926.

1930. godine je «Krka», zbog prijepora oko odlaska osmerca na Europsko prvenstvo u Belgiju, istupila iz Veslačkog saveza Jugoslavije što je uzrokovalo brojne potrese u veslačkim tijelima tadašnje države.
1932. godina je godina u kojoj je ovaj Klub ostvario prvi veliki međunarodni uspjeh: četverac bez kormilara (Ivo Luketa, Ante Baljkas, Ante Jurinić, Stipe Krnčević) osvojio je treće mjesto i brončanu medalju na prvenstvu Europe u Beogradu.

1933. Ovo je, opet, godina za pamćenje! Evo što su nakon prvenstva Jugoslavije, održanog u Splitu, o nastupu šibenskih veslača pisale novine:
«Čitav grad je još uvijek pod dubokim dojmom jučerašnje veličanstvene pobjede «Krke». O nijednom drugom događaju danas se uopće nije govorilo nego o ovom nezapamćenom uspjehu «Krke». Ona je jučer na neobično jasan način pokazala svoju spremnost, snagu i izdržljivost. Šest nastupa- šest pobjeda! Da je bilo više nastupa, bilo bi sigurno i više pobjeda. To je ono što zadivljuje, što oduševljava i zanosi hiljade i hiljade Šibenčana, jer pobjeda «Krke» istodobno je i pobjeda cijelog Šibenika.
Neka je svako priznanje i čast pobjednicima, jer su oni dostojno i bez prigovora izvršili svoje dužnosti i to svi: i veslači i njihov vrijedni trener g. Ivanov i članovi uprave «Krke». Njihovu pobjedu slavi danas cijeli Šibenik i mlado i staro i muško i žensko»

Šibenik je jutros dočekao pobjednike u još neviđenom trijumfu! Posuti kišom cvijeća, prolazili su poput trijumfatora kroz natisnuti špalir nepreglednog mnoštva koje ih je pozdravljalo i slavilo do iznemoglosti.
Pobijedila je «Krka» - pobijedio je Šibenik! Živjeli pobjednici!»


Budimpešta 1933.

Te 1933. osmerac ovog Kluba na Europskom prvenstvu u Budimpešti dolazi treći i osvaja brončanu medalju! Veslali su: Linardo Bujas, Špiro Grubišić, Josip Turk, Slavko Roša, Stipe Krnčević Vice Jurišić, Branko Alujević i Mile Blaće, dok je kormilar bio Frane Adum. Na dočeku sportskih junaka Šibenika, kako su tada zabilježile novine, klicalo se: «Živila Krka, živili naši hrabri veslači, živio predsjednik Dominis:» Ovo je bila godina u kojoj je Šibenik postao sjedištem Jugoslavenskog veslačkog saveza, a time i središtem svih veslačkih zbivanja u bivšoj državi. Na čelu saveza bio je dr. Juraj Dominis.

1936. godine naš osmerac i četverac «sa» nastupali su na Olimpijskim igrama u Berlinu, a te iste godine «…baraka Krke izgorjela je do temelja u nedjelju u 3 sata izjutra. U baraci su se nalazili svi čamci osim ona dva koja su se nalazila na Jadranskoj regati u Sušaku, zatim društvena radionica, namještaj uprave Kluba, te razni pobjednički trofeji…». Tako je o ovom događaju izvijestio list «Tribuna» od 19. rujna 1936.


Krkina baraka

1939. i to baš 27. listopada objavljen je novinski članak slijedećeg naslova i sadržaja:» Dalmatinski veslači spremni su ući u Hrvatski veslački savez – na upravu Saveza moraju doći veslački stručnjaci. Akcija za osnutak Hrvatskog veslačkog saveza koja je provedena u Zagrebu naišla je u dalmatinskim veslačkim krugovima na veliko zanimanje. Mnogi i to najbolji veslački klubovi već su odlučili, kad se ovaj savez osnuje, da mu odmah pristupe. Među prvima je takvu odluku donijela Šibenska «Krka». Naši veslački klubovi ionako su bili dovedeni centralističkom politikom Jugoslavenskog veslačkog saveza u teško stanje. Ta neodrživost manifestirala se je u svim odlukama savezne uprave. Uprava Saveza, ne samo što je zapostavljala najbolje svoje članove – klubove, nego je vrlo često svojim odlukama kočila njihov normalan razvitak. Što se tiče politike nadležnog ministarstva za fizičko vaspitanje kroz zadnjih deset godina dalo bi se štošta iznijeti. Ta politika nije bila inspirirana ravnopravnošću. Pomagalo se one koji nisu bili zaslužni, a uskraćivala je se pomoć onima koji su je najviše trebali.

Zbog svega toga je Hrvatski veslački savez jedna neophodna potreba hrvatskog veslačkog sporta. U upravu tog saveza moraju ući ljudi koji poznaju veslački sport i sve njegove vrijednosti. U protivnom ostat ćemo na istome.»
Vihor drugog svjetskog rata opustošio je šibensko veslanje. Kao i brojni drugi domoljubi i krkaši su bili žrtve okupatora. Uništeni su čamci, a Dom je pretvoren u vojno skladište. Međutim već 1945. odmah po oslobođenju Krkini veslači opet pobjeđuju: Vinko Guberina, Šime Bujas, Ante Marenci, Marinko Vrčić i kormilar Serđo Bujas pobijedili su na regati u Zagrebu u disciplini četverca za novake.


1953. u Šibeniku

Nastupajuće godine protkane su brojnim uspjesima, među kojima bilježimo i nastup Krkinog četverca «bez» 1955. na Europskom prvenstvu u Gentu u sastavu: Zdravko Lambaša, Nikola Živković, Stanko Despot i Uroš Radečić. Zauzeli su četvrto mjesto. Onaj važni korak dalje prema trećem najvećem uspjehu u povijesti Kluba učinio je Paško Škarica u kombinaciji sa još trojicom veslača zagrebačke Mladosti. Ovaj četverac osvojio je na Europskom prvenstvu u poljskom Poznanu 1958. godine treće mjesto i brončanu medalju.
Na žalost foto finiš je presudio, u borbi za treće mjesto, na stranu četverca Italije na Europskom prvenstvu koje je održano u Pragu 1961. godine. Članovi četverca Jugoslavije koji je, nakon vijećanja sudaca na cilju, ostao bez medalje, bili su slijedeći Krkini veslači: Paško Škarica, Neven Guberina i Ante Vrčić. Preostatak te sjajne posade činili su Nikola Čupin iz Mladosti i Nikola Stipaničev iz Mornara.

Šezdesete godine prošlog stoljeća obilježene su jednim imenom. Bio je to nadareni skifist Damir Trlaja čiji se potencijal nije do kraja iskazao onako i onoliko koliko je trebao. Ipak, treba zabilježiti njegov nastup u finalu Europskog prvenstva u Duisburgu 1965. godine. Svi oni koji su veslali znaju da od veslanja uopće postoji samo još jedna teža stvar: veslati u skifu, boriti se sa samim sobom i protivnicima. Zato su ostvarenja pokojnog Damira tim vrjednija.

Početkom sedamdesetih u Krki stasa nova generacija veslača: Despot, Magazin, Jakovljević, Gotovac, Gracin, Cvitan, Macura, Huljev, Juras, Paić, Ninić, Grbelja, Bujas, Štrkalj, Jurković, Radečić, Čaleta-Car …s kormilarima Radovčićem, Baljkasom, Banom i Trzinom. Ovo su imena koja su pod vodstvom trenera Petra Kerića i Milivoja Boranića obilježila noviju povijest Kluba. U tom kontekstu neizostavno je spomenuti i još jedno prezime: radi se o gosp. Čedi Polaku, predsjedniku «Krke» s najdužim stažem u toj ulozi, koji je u mnogome zaslužan za taj val u kojem treba istaknuti posadu četverca «sa» koju su u različitim kombinacijama činili slijedeći veslači: Ivo Despot, Janez Grbelja, Zdravko Huljev, Stevo Macura, te Zdravko Gracin. Ova imena čine osovinu Krkinih pobjeda na domaćim i međunarodnim stazama sve do 1983. kada «Krka» ima, za sada, posljednji naslov seniorskog prvaka države u osmercu. Najveći međunarodni uspjeh ove posade, kojoj je kormilar bio Ante Ban, je veliko finale i šesto mjesto 1977. godine na Svjetskom prvenstvu u Amsterdamu, na čuvenoj Bosbaan stazi.


Cambridge-Oxford-Krka u Šibeniku 1973.

Ovo je bio najsažetiji podsjetnik na neke od događaja i imena koji su ostavili neizbrisivog traga u povijesti ovog Kluba. Ovdje nije spomenut čuveni tromeč Oxford – Krka – Cambridge koji je 1973. bio društveni i sportski događaj godine u Šibeniku, nastupi šibenskih veslača na Olimpijskim i Mediteranskim igrama, činjenicu da tijekom svoje duge povijesti «Krka» nije nikada mijenjala ime, niti boju dresa, niti su Krkaši ikada podlegli pritisku ideologije koja je zahtijevala da se crvena zvijezda nađe i na puno neznačajnijim mjestima nego je to grb jednog uglednog Kluba.


Državni prvaci 1983. Zaton-Šibenik

Danas položaj «Krke» obilježava uporno nastojanje Uprave Kluba da se nakon Domovinskog rata klub u svakom pogledu revitalizira pod geslom: «Svaki dan nešto za Krku». To se u prvom redu nastoji ostvariti stvaranjem minimalne materijalne osnove za život i rad Kluba, kako bi brojni novopridošli veslačice i veslači bili u mogućnosti razviti sav svoj potencijal, te upornim agitiranjem među domicilnom omladinom za priključenje ovom našem sportu koji je donio toliko uspjeha neovisnoj Hrvatskoj. Danas možemo reći da je «Krka» stabilan veslački kolektiv s solidnim temeljima u materijalnoj osnovi, te dobro posloženom stručnom strukturom. U sadašnjosti i budućnosti nameću se uvijek isti ciljevi: daljnje materijalno jačanje kroz kupovinu novih čamaca, vesala i ostale potrebne opreme, obnavljanje Doma Kluba u gradskom predjelu Dolac koji bi trebao i dalje ostati središte okupljanja veslačkih zaljubljenika, neovisno o potrebi dislociranja veslačkog pogona u obližnji Zaton, te daljnje obrazovanje trenera kako bi bili kvalitetno obučeni za najbolje načine rada sa veslačicama i veslačima. Plodovi ovog mukotrpnog rada već se naziru: u zadnjih pet godina VK «Krka» je imala više juniorskih reprezentativaca na službenim Svjetskim prvenstvima nego u svih 75 godina prije, a 2003. su na Svjetskom prvenstvu za mlađe seniore u Beogradu veslači Niko Bujas i Krešo Vudrag bili članovi osmerca Hrvatske koji je pod vodstvom prof. Krasića, glavnog trenera Kluba, nastupao u velikom finalu
Sumarno se može istaći da su u proteklih osamdeset godina šibenski veslači, a u novije vrijeme i veslačice, osvojili su 60 naslova seniorskog državnog prvaka (nekad Jugoslavije, a danas Republike Hrvatske). Branili su boje svoje zemlje na 4 Olimpijade (1936. Berlin, 1948. London, 1960. Rim, 1972. Munchen), 12 prvenstva Europe, te 10 Svjetskih prvenstava!
Najznačajniji sportski uspjesi su osvajanje triju brončanih medalja na prvenstvima Europe i to:
-1932. Beograd – četverac bez kormilara (Ivo Luketa, Ante Baljkas, Ante Jurinić, Stipe Krnčević),
-1933. Budimpešta – osmerac (Linardo Bujas, Špiro Grubišić, Josip Turk, Slavko Roša, Stipe Krnčević, Vice Jurišić, Branko Alujević, Mile Blaće i kormilar Frane Adum),
-1958 – Poznan – četverac sa kormilarom (Paško Škarica i kormilar Ante Butković u kombinaciji s trojicom veslača HVK «Mladost» Zagreb).


Krkaši

Mnogo više o nama i našem djelovanju saznat ćete ako posjetite našu web adresu: www.vkkrka.hr

	INFO BOX
Veslački klub "KRKA" Obala palih omladinaca b.b. HR-22000 Šibenik Tel: 022 215 842 E-mail: info@vkkrka.hr www: www.vkkrka.hr