 |
| |
Nacionalni parkovi
| Nacionalni park Kornati |
|
|
 Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 1/12 svih otoka hrvatskog Jadrana (1185 otoka, od čega je 66 napućenih), a tek 1/300 ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono sto priroda nudi.
Na ukupnoj dužini od 35 km ili 19 NM i u širini od 13 km ili 7 NM smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate - Sitski i Žutski otočni niz i Donje Kornate - Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz.
Tek 9 otoka veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha. Prema nekim podacima, duzina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP "Kornati") ta vrijednost iznosi oko 185 km. Slijedom navedenih karakteristika, kao najvrijedniji resurs ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti "otočnost".
Sve poznatija vrijednost i ljepota Kornatskog arhipelaga rezultirali su šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća znatno intenziviranje turističkog posjećivanja ovog prostora. Istodobno, kod lokalnog stanovništva ( prvenstveno Murterina kao pretežitih vlasnika nekretnina u Kornatima ) rađala se svijest o opasnostima i, za Kornate, stetnim posljedicama koje sa sobom donosi masovni turizam koji je u to vrijeme dominirao u turističkoj ponudi Hrvatske.
|
|
| |
|
| Nacionalni park Krka |
|
|
 Nacionalni park "Krka" proglašen je 1985. godine i sedmi je nacionalni park Hrvatske. Smješten je na području Šibensko - kninske županije, a obuhvaća površinu od 111 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole. Rijeka Krka izvire u podnožju Dinare kraj Knina.
S potopljenim dijelom ušća duga je oko 72 km. Ukupna površina njezinog porječja je 2.088 km2. Srednji godišnji protok preko Skradinskog buka je 55 m3/s, a za jačih kiša u zaleđu naraste i preko 350 m3/s. Sa svojih sedam sedrenih slapišta: Bilušića buk (22,4 m), Ćorića buk ili Brljan (15,5 m), Manojlovački slapovi (niz slapova visine 59,6 m s glavnom stepenicom od 32 m), Rošnjak (8,4 m), Miljacka slap (23,8 m), Roški slap (25,5 m) i Skradinski buk (17 stepenica ukupne visine 45,7 m), i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen.
Sedra, odnosno iz vode istaloženi vapnenac, koji izgrađuje sedrene pragove, pokrivače, brade, zastore i druge geomorfološke oblike, temeljni je fenomen i okosnica današnje hidrogeološke i pejzažne slike NP. Slapišta su biodinamičke tvorevine, koje stalnim osedravanjem rastu i danas "živa sedra".
|
Povratak
|
|
 |
 |
 |
|
|