Nekoliko dana pred 954. obljetnicu prvog spomena Šibenika u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., Muzej grada Šibenika i Tvrđava kulture Šibenik došli su do novih nalaza koji pripadaju periodu ranog srednjeg vijeka.
Muzej grada Šibenika u suradnji s JU Priroda Šibensko-kninske županije, od 2013. godine vodi istraživanja u špilji sv. Ante pustinjaka koja se nalazi u istoimenom kanalu. Voditelj istraživanja, viši kustos šibenskog muzeja Emil Podrug, za pisanje znanstvenog rada o ovom lokalitetu okupio je široki tim – osam stručnjaka iz pet ustanova i tri grada (Šibenik, Split, Zagreb). Dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da je špilja korištena od 13. ili 14. sve do 20. stoljeća.
No, prilikom recentnog pregleda ostataka baroknog oltara u špilji je zatečen vrlo dobro očuvan ulomak pluteja oltarne pregrade ukrašen pleterom. Radi se o nizu od dvije učvorene troprute kružnice ukrašene virovitim rozetama, kojeg temeljem sličnih primjera iz Rižinica kod Klisa i Kašića kod Zadra možemo vrlo pouzdano proglasiti radom tzv. Klesarske radionice iz vremena kneza Trpimira i smjestiti najkasnije u sredinu 9. stoljeća.
„Kameni ulomak s pleterom u špilju je najvjerojatnije donesen kao sekundarni građevinski materijal. Treba napomenuti da neposredno šibensko okruženje ne obiluje arheološkim nalazištima iz epohe narodnih vladara. Osim vrlo značajnog lokaliteta sv. Lovre u Grušinama kod Donjeg polja, ulomci pletera pronađeni su na svega nekoliko lokacija i to uglavnom također kao sekundarni materijal“ – rekao je Željko Krnčević, ravnatelj šibenskog muzeja.
Jedna od tih rijetkih lokacija je i Tvrđava sv. Mihovila. Malo je poznato da je još davne 1911. na tvrđavi pronađen kameni ulomak s troprutim pletenicama, a devedesetih godina i uljna svjetiljka iz druge polovice 9. stoljeća. Lokacija je bila korištena za obranu još od ilirskog doba, a smatra se da je većina danas sačuvanih bedema izgrađena u doba mletačke vlasti.
Međutim, neki zidovi se čine stariji, a današnje neinvazivne arheološke metode pružaju nove prilike za istraživanje. Jedan od takvih zidova je i najdublji dio sjeveroistočnog bedema, čija žbuka je sadržavala komadiće ugljena. Kemijsku C14 dataciju ugljena izveli su stručnjaci iz Laboratorija za mjerenje niskih radioaktivnosti pri Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković.
Rezultati analize pokazali su datum sa samog kraja 9. ili kroz 10. stoljeće, točnije između 881. i 978. godine. To snažno sugerira da je taj dio bedema izgrađen u navedenom periodu. Svega nekoliko metara dalje bila je pronađena i već spomenuta uljna svjetiljka. Temelj sjeveroistočnog bedema pruža se četrdesetak metara u smjeru sjeverozapad - jugoistok, a na njega je nadozidan mletački bedem iz 15. i 16. stoljeća.
„Bilo je i ranije jasno da je Šibenik već morao biti razvijeno naselje kako bi ugostio kralja Petra Krešimira i njegov dvor 1066. godine prilikom potpisivanja dobro znane povelje. Ova dva traga pružaju nam dodatnu potvrdu i sugeriraju da pomaknemo postanak i kontinuitet hrvatskog Šibenika stoljeće ili dva ranije. Možda i važnije je što nas ovi nalazi motiviraju da dalje istražujemo. Vjerujemo da se sustavnim pristupom i kontinuiranim radom, koji uključuje korištenje novih metoda, može doći do daljnjih spoznaja čak i o najranijim periodima povijesti Šibenika“ – rekao je Josip Pavić iz Tvrđave kulture.
Objavljeno: 22.12.2020, 12:38h
.jpg)
