Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Vodovod i odvodnja d.o.o.


  www.vodovodsib.hr
Vodovod i odvodnja d.o.o.

 

  OPIS PODUZEĆA / USTANOVE

Izgradnjom prvog javnog vodovoda 1879. godine, započinje izgradnja vodovodne infrastrukture današnjeg poduzeća Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik. Glavni investitor izgradnje vodovoda bila je Uprava državnih željeznica, kojoj je zbog upotrebe parnih lokomotiva, voda predstavljala osnovnu potrepštinu za rad.

Zbog toga su se crpna stanica, tlačni i gravitacijski vod vodili kao osnovno sredstvo željeznice. Razvoj industrije i trgovine, povećavao je i broj stanovništva što je ujedno utjecalo i na povećanje potrošnje pitke vode. Zbog vlasničkih prava, za željeznicu se morala osigurati određena količina vode, dok je stanovništvo dobivalo preostalu količinu. Općina 1888. godine traži reviziju ugovora o opskrbi vode s Upravom državnih željeznica. U njemu općina traži pravo na upravljanje vodovodom uz poštivanje prava vlasništva, te 24-satni rad. Od prvotnih 300 priključaka, već 1906. godine broj se popeo na 1200. Grad se u to vrijeme razvija u jaki vojnički centar, razvija se trgovina i industrija, pojačava se prometna povezanost. Zbog lošeg stanja u kojem se nalazila vodovodna infrastruktura 1908. godine, općina Šibenik naručuje  projekt rekonstrukcije vodovoda. 1909. godine Ministarstvo željeznica izdaje suglasnost, a  1910. Sresko poglavarstvo izdaje dozvolu za rekonstrukciju. Zbog pogrešaka u prvotnom projektu, sam zahvat, je izrađen po izmijenjenom projektu u razdoblju od 1914. do 1918. godine. Crpno postrojenje je pregledano i komisijski primljeno 15. lipnja 1918, a 6. srpnja 1918 izvršen je komisijski tehnički prijem. S Ministarstvom državnih željeznica nije potpisan nikakav ugovor, te one nisu uplatile novčani doprinos.

Današnja infrastruktura rezultat je rekonstrukcija i nadogradnji ovog prvotnog javnog vodovoda grada Šibenik, koju je obavljalo komunalno poduzeće "Vodovod i kanalizacija" Šibenik, koje mijenja naziv u današnji "Vodovod i odvodnja d.o.o." Šibenik.

Vrlo važan događaj za vodoopskrbu Dalmatinske regije dogodio se 1994. godine, kada zbog teške situacije u kojoj se nalazila vodoopskrba zadarskog područja, Vlada Republike Hrvatske predlaže spajanje vodoopskrbnih područja Zadra i Šibenika. 18. studenog 1994. Vlada RH prihvaća projekt i započinju radovi prve faze. 2. lipnja 1998. godine dobiva se suglasnost za priključenje vodospreme Čela čine su povezani vodoopskrbni sustavi zadarske i šibenske regije.

Uz opskrbu pitkom vodom, poduzeće Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik bavi se i odvodnjom otpadnih voda. Iako ne postoji nekakva potvrda o početcima odvodnje u gradu Šibeniku, vođeni primjerima starih gradova u svijetu, možemo zaključiti da se odvodnja rješavala davno prije izgradnje prvog javnog vodovoda. Prije same izgradnje vodovoda, stanovništvo se koristilo bunarima i cisternama kao izvorima pitke vode što upućuje da su morali rješavati i problem odvodnje. Sva odvodnja bila je riješena ispuštanjem otpadnih voda u akvatorij gradske luke. 2000. godine napravljena je studija utjecaja na okoliš koja postaje glavni dokument u daljnjem razvoju odvodnje. Zbog toga se kreće u izgradnju uređaja za zbrinjavanje otpadnih voda (kolektor) koji će vršiti pročišćavanje otpadnih voda i njihovo ispuštanje u otvoreno more. Svi ispusti u gradsku luku (njih 33) prikupljeni su i preusmjereni u kolektorske kanale. Izgrađena je crpna stanica Mulo Krka te crpna stanica Mandalina, tlačni cjevovod te kopneni i pomorski ispust. U fazi su završni radovi na priključenju cjelokupnog grada Šibenika na kolektorski sustav. Zasigurno će, kada bude izgrađen sustav odvodnje u svoj svojoj veličini, biti u funkciji boljeg i kvalitetnijeg življenja kao i zaštite okoliša.

  KONTAKT INFORMACIJE:
  Kralja Zvonimira 50, 22000 Šibenik
  +385 22 311 830
  +385 22 338-200
  OIB: 26251326399