Koncertima polaznika zaključena je ovogodišnja, 33. po redu Orguljaška ljetna škola koja se u Šibeniku održala od 27. srpnja do 5. kolovoza 2026. U radu škole sudjelovalo je ukupno 10 predavača i čak 38 polaznika od kojih su najmlađi polaznici stari svega 10 godina, dok su se među starijim polaznicima našli profesionalni glazbenici iz Hrvatske i inozemstva. Oni su proteklih 10 dana marljivo radili po šibenskim crkvama, a uz redovitu nastavu sviranja održao se i bogati popratni program koncertnih događanja i predavanja.
Ove godine obrazovna ponuda Škole obuhvatila je 5 seminara (Glazba renesanse i baroka, Glazba 19. – 21. stoljeća, Improvizacija, Čembalo i elementi muzikalnosti, Klavikord, harmonij i povijesne orgulje), te 3 radionice (Radionica za početnike, Arhivistička radionica i Organološka radionica). U radu Škole sudjelovalo je čak 10 predavača, među kojima i 38 polaznika, te niz inozemnih umjetnika koji su održali solističke koncerte.
Najmlađi polaznici škole – njih 15 – u okviru Radionice za početnike imali su priliku ući u svijet orgulja: pod vodstvom prof. Urse Ljuban upoznavali su različite tipove orgulja, povijesnih i suvremenih, način konstrukcije i upotrebe povijesnih orgulja, te na koncu ovladavali umijećem sviranja orgulja. Njihov kontinuirani interes, kao i nastupi na koncertima u Šibeniku i Skradinu svjedoče o tome kako su orgulje i danas interesantne mladima, koje valja obrazovati i podržavati njihov interes od najmlađe dobi. S obzirom da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji program učenja orgulja u osnovnoškolskom obrazovanju, tim je od još većeg značaja ovakva obrazovna ponuda Orguljaške ljetne škole kao platforme (na nacionalnoj razini) na kojoj se i najmlađima daje prilika da upoznaju i sviraju na orguljama.
Polaznici Arhivističke radionice pod vodstvom dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran radili su na popisivanju muzikalija iz ostavštine don Krste Stošića i don Veljka Jadronje (pri šibenskoj katedrali), dok su polaznici Organološke radionice pod vodstvom organologa Emina Armana proučavali povijesne instrumente u staroj gradskoj jezgri Šibenika. Naime, jednako važan aspekt Škole je i održavanje šibenskih orgulja koje iziskuje mnogo financijskog napora, ali se upravo aktivnostima Orguljaške ljetne škole ta povijesna baština održava, stavlja u funkciju, te naposlijetku i valorizira većim brojem koncerata i popratnih događanja.
Na koncertu otvorenja u crkvi sv. Frane nastupio je Martin Sturm, njemački orguljaš, skladatelj i improvizator, čiji je koncert donio isključivo improvizacije: na orguljama Petra Nakića improvizirao je niz stavaka orguljske mise u talijanskom stilu, potom je na klavikordu improvizirao dva preludija i fuge u čast J. S. Bachu, da bi koncert zaključio za orguljama Ivana Faullenda-Heferera improvizacijom varijacija i fuge na vlastitu temu. Njegov koncert publika je pratila s oduševljenjem i ovacijama, a tijekom Škole Sturm je održao i predavanja o umijeću improvizacije te mogućnostima dinamičkog muziciranja za orguljama.
Drugog dana Škole nastupio je slovenski orguljaš Tomaž Sevšek Šramel, koji je u crkvi Srca Isusova na Baldekinu održao koncert na relativno rijetkom i nepoznatom instrumentu, francuskom umjetničkom harmoniju, za kojeg su u 19. stoljeću skladali mnogi orguljaši, a koji su taj instrument, oduševljeni njegovim izražajnim i kolorističkim mogućnostima, nazivali „izražajnim orguljama“. Sevšek je izveo djela francuskog skladatelja Césara Francka i njemačkog skladatelja Sigfrida Karg-Elerta, uvevši sve prisutne u čaroban svijet zaboravljenog instrumenta, o kojem je tijekom koncerta održao i kraće predavanje, čime je ovaj koncert bio jedinstvena prilika za građane Šibenika i njihove goste da po prvi put ikad čuju ovaj rijetki i zaboravljeni instrument intimnoga zvuka.
Trećeg dana škole održana je i orguljaška ekskurzija s ciljem upoznavanja instrumenata Francesca Daccija, učenika i nasljednika Petra Nakića, koji je po Nakićevoj smrti preuzeo radionicu. U šibenskom kraju sačuvana su ukupno tri njegova instrumenta: orgulje u crkvi sv. Križa u Docu, orgulje u franjevačkom samostanu na otočiću Visovcu, te impozantne orgulje u Skradinu, u nekadašnjoj
katedralnoj, a danas župnoj crkvi. Zahvaljujući gostoprimstvu visovačkih franjevaca i njihova gvardijana fra Tina Labrovića, u crkvi Gospe od Milosti polaznicima je predočena bogata povijest samostana o kojoj su kraće izlaganje održali gosp. Dario Mikulandra i gvardijan Labrović. Potom je organolog Emin Armano održao predavanje o radu Francesca Daccija, dok su za demonstraciju orgulja na koru visovačke crkve bili zaduženi profesori Ante Knešaurek i Ivo Mrvelj, koji su svojim improvizacijama demonstrirali boje pojedinačnih registara i ukupnu paletu zvukovnih boja visovačkih orgulja. Ekskurzija se nastavila posjetom Skradinu, gdje su polaznici i predavači održali koncert na velikim orguljama Francesca Daccija u skradinskoj župnoj crkvi, uz gostoprimstvo tamošnjeg župnika, don Darka Poljaka.
Četvrti dan Škole donio je koncert predavača u crkvi sv. Frane koja se diči dvama instrumentima iznimno vrijednima za hrvatsku orguljsku baštinu: baroknim orguljama Petra Nakića (s najvišim stupnjem izvornosti autorova instrumenta u Hrvatskoj), te modernim orguljama Ivana Faullenda-Heferera (njegov najuspjeliji i najveći rad).
Petoga dana Škole u crkvi sv. Frane koncert na čembalu s djelima J. S. Bacha održao je dr. Robert Hill, američki čembalist i muzikolog s doktoratom Sveučilišta u Harvardu. Njegov su interes prije svega djela J. S. Bacha, ali i rekonstrukcija zaboravljenih interpretativnih praksi 18. i 19. stoljeća koje nastoji rekonstruirati analizom najranijih snimki izvedbi iz prvih godina 20. stoljeća. Njegova predavanja i rad s polaznicima pokazala su se iznimno interesantnima, kako orguljašima, tako i glazbenicima svih struka, te ostaloj zainteresiranoj javnosti.
U subotu, 1. kolovoza 2026. u crkvi sv. Duha na najstarijim šibenskim orguljama iz prve polovice 17. stoljeća održana je sveta misa i prigodni koncert u spomen prof. Božidaru Grgi, osnivaču Škole i najzaslužnijem za obnovu Lupinijevih orgulja koje su se nekoć nalazile u crkvi sv. Nikole na obali, a danas su smještene u crkvi sv. Duha. Tom je prigodom nastupilo troje šibenskih glazbenika – flautistica Katarina Žaja, sopranistica Sara Koljnrekaj i orguljaš Pavao Mašić – koji su u spomen prof. Grgi izveli niz skladbi Mozarta, Bacha, Telemanna i Verdija.
Posljednja četiri dana Škole obuhvatila su koncerte polaznika na kojima je prezentiran njihov rad: polaznici seminara Improvizacija i Glazba renesanse i baroka nastupili su crkvi sv. Frane, polaznici seminara za klavikord, harmonij i čembalo nastupili su u crkvi Srca Isusova na Baldekinu, a polaznici Radionice za početnike i seminara Glazba 19. – 21. stoljeća nastupili su u Katedrali sv. Jakova. Škola je zaključena nizom zanimljivih predavanja otvorenih za javnost, održanih u Dvorani sv. Mihovila u Interpretacijskom centru Civitas sacra. Upravo su ovakvi sadržaji, uz koncertna događanja, vrijedan prinos Škole lokalnoj sredini.
Jedna od tema predavanja bila je organološka ekspertiza sadašnjih orgulja u Katedrali sv. Jakova, kojom su organolozi Luka Posavec i Aleš Razpotnik predstavili bogatu povijest i različite graditeljske slojeve u trenutnim katedralnim orguljama, koje u sebi sadrže svirale iz različitih razdoblja: graditelja Vicenca Montecucchija iz 1801., Josipa Dobnika iz 1931. te slovenskih graditelja Franca i Antona Jenka iz 1968. Na njihovo izlaganje naslonilo se i ono organologa Emina Armana, koji je izlagao o mogućnostima obnove povijesnih orgulja, dok je voditeljica Arhivističke radionice, dr. sc. Snježana Miklaušić-Ćeran, predstavila svoj rad na ostavštini Anđelka Klobučara, istaknutog hrvatskog skladatelja i orguljaša zagrebačke katedrale, te prvog voditelja Orguljaške ljetne škole u Šibeniku.
Sadašnji voditelj Škole, Pavao Mašić, na svom je predavanju predstavio nova izdanja hrvatske glazbe za orgulje, a na Okruglom stolu – kojim je zaključena ovogodišnja Škola – predstavio je i novi vizualni identitet Škole, rad dizajnera Luke Dundovića, koji uspješno integrira orguljske svirale, more i kupolu Katedrale sv. Jakova. Konstatirano je kako je ovogodišnja Škola ispunila očekivanja polaznika i predavača – pogotovo kvalitetom koncertne ponude i uvrštavanjem inozemnih predavača – te kako su po prvi put
u nastavi bili uključeni svi instrumenti s tipkama srodni povijesnim orguljama: klavikord, harmonij i čembalo, čime se upotpunjuje perspektiva povijesnog instrumentarija kojim Šibenik obiluje.
U zaključnom govoru, prof. Mašić, voditelj Škole, zahvalio se svima koji moralno i materijalno potpomažu rad Škole: istaknuo je Grad Šibenik, Šibensko-kninsku županiju, Turističku zajednicu Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, Šibensko kazalište, Civitas sacra, Ministarstvo kulture i medija RH, HUZIP, kao i Šibensku biskupiju, čijom su im susretljivošću otvorena vrata svih šibenskih crkava. Posebnu zahvalu uputio je šibenskim redovnicama i redovnicima, franjevcima konventualcima kao domaćinima, te sestrama benediktinkama sv. Luce koje svake godine velikodušno primaju određeni broj polaznika na smještaj kako bi im olakšali boravak u Šibeniku. Upravo su oni - uz župni ured Katedrale sv. Jakova i župnika don Krešimira Matešu - važan kamenčić u mozaiku složene organizacije ove jedinstvene manifestacije koja nastavlja okupljati jednom godišnje najveći broj orguljaša u Hrvatskoj, bilo u svojstvu predavača ili polaznika, mladih i starih, zajedno udruženih u promociji šibenskih orgulja i akumuliranjem znanja i vještina koje orgulje iziskuju.
Objavljeno: 11.08.2026, 13:40h
