Na Tvrđavi sv. Ivana u Šibeniku jutros je svečano otvoren znanstveni skup Hrvatske fortifikacije kroz stoljeća – FORTIKON 2025., u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti i Tvrđave kulture Šibenik, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije. Skup, koji će trajati dva dana, predstavlja najveće nacionalno okupljanje stručnjaka posvećeno istraživanju, zaštiti i reinterpretaciji fortifikacijske baštine.
U pozdravnom govoru sudionicima FORTIKON-a 2025. gradonačelnik Grada Šibenika, Željko Burić, istaknuo je važnost Šibenika kao grada s iznimno bogatom fortifikacijskom prošlošću te mjesta koje je vlastitim primjerom pokazalo kako povijesne utvrde mogu postati snažan pokretač kulturnog i društvenog razvoja:
„Veliko mi je zadovoljstvo što je upravo Šibenik domaćin ovoga iznimno vrijednog znanstvenog skupa. Naše tvrđave stoljećima su čuvale grad, a danas su pretvorene u suvremene kulturne i edukativne prostore koji okupljaju ljude iz cijelog svijeta. Tvrđava sv. Ivana, na kojoj se nalazimo, najbolji je primjer kako se uz stručnost, planiranje i viziju povijesna baština može uspješno revitalizirati i ponovno staviti u funkciju zajednice. Uvjeren sam da će FORTIKON 2025. postati trajna platforma za susret stručnjaka, razmjenu znanja i stvaranje novih suradnji koje će unaprijediti očuvanje i razumijevanje naših fortifikacija,“ istaknuo je gradonačelnik Burić.
Prisutnima su se, također, obratili Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica JU Tvrđava kulture Šibenik, Paško Rakić, šibensko-kninski župan, dr.sc. Katarina Horvat-Levaj te dr. sc. Darka Bilić u ime Instituta za povijest umjetnosti.
Skup FORTIKON 2025. bavi se razvojem i transformacijom fortifikacijskih sustava na prostoru današnje Hrvatske kroz više od dvije tisuće godina – od rimskih bedema i srednjovjekovnih utvrda, preko renesansnih bastionskih sustava, do modernih obrambenih arhitektura 19. i 20. stoljeća. Ovi su slojeviti i raznoliki spomenici jedan od najvažnijih segmenata hrvatske kulturne baštine te ključni za razumijevanje povijesne, urbanističke i političke dinamike hrvatskog prostora.
Poseban naglasak ovogodišnjeg skupa stavljen je na ulogu fortifikacija u suvremenom društvu. Nekadašnje vojne strukture sve se češće prepoznaju kao vrijedni javni prostori – potencijalne kulturne institucije, edukacijske platforme, turističke atrakcije ili mjesta okupljanja zajednice. Odabir Tvrđave sv. Ivana kao lokacije skupa upravo je stoga simboličan i reprezentativan: riječ je o obnovljenom i afirmiranom kulturnom dobru koje pokazuje kako povijesna obrambena arhitektura može dobiti novi život.
Tijekom dva dana trajanja skupa, brojni će stručnjaci raspravljati o raznim aspektima fortifikacijske baštine – od arhitektonskih karakteristika, povijesnih izvora i arheoloških istraživanja do problema prezentacije i valorizacije, kao i mogućnosti njihova uključivanja u razvojne strategije lokalnih sredina. Skup se održava u sklopu istraživačkog projekta „Od lokalnog do regionalnog. Umjetnost Jadranske Hrvatske od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ (LoRegUm, 2023.–2027.), financiranog sredstvima Europske unije iz programa NextGenerationEU.
Organizatori ističu kako je cilj FORTIKON-a uspostaviti redovito i dugoročno stručno okupljanje te stvoriti čvrstu platformu za suradnju na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Naglašava se i važnost interdisciplinarnog pristupa koji povezuje znanstvenike i praktičare, ali i važnost uključivanja lokalnih zajednica u očuvanje i interpretaciju fortifikacijske baštine.
FORTIKON 2025. tako predstavlja novi iskorak u stručnom promišljanju o budućnosti hrvatskih fortifikacija i poticaj za njihovu održivu revitalizaciju u duhu suvremenih kulturnih i društvenih potreba.
Objavljeno: 27.11.2025, 10:33h
