Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Danas, 11. travnja, je Svjetski dan Parkinsonove bolesti

Danas, 11. travnja, je Svjetski dan Parkinsonove bolesti

 

 

Danas, 11. travnja, obilježava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest je kronična neurodegenerativna bolest koju karakteriziraju poremećaji pokreta, a danas predstavlja treći najučestaliji neurološki poremećaj u ljudi.

Bolest se javlja kod jedan posto populacije starije od 60 godina, a učestalost raste s povećanjem starosti populacije. Nešto je češća u muškaraca.

Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje između 10.000 i 12.000 osoba, a u svijetu dva milijuna ljudi, pri čemu broj oboljelih raste iz godine u godinu.

Bolest je dobila ime po engleskom liječniku Jamesu Parkinsonu koji ju je po prvi puta opisao početkom 19. stoljeća. Utvrđeno je da je bolest posljedica nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga odgovornom za kontrolu voljnih pokreta, no uzrok bolesti i dalje je nepoznat te se pripisuje kombiniranom učinku genetskih i okolišnih faktora.

Glavni simptomi bolesti stoga su drhtanje (tremor), ukočenost mišića ruku, nogu i vrata (rigor) i usporeni pokreti (bradikinezija).

Za postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti nužan je detaljan neurološki pregled i obrada, a dijagnoza se temelji na prisustvu barem 2 od 3 glavna simptoma bolesti u kliničkoj slici.

Bolest se polagano razvija, mjesecima pa i godinama, pa je važno da se otkrije što ranije kako bi se na vrijeme počela učinkovito liječiti. Liječenje je pak simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti, a  potrebno ga je prilagoditi svakom pojedinom bolesniku.

Osim uzimanja lijekova, pravilne i uravnotežene prehrana naročito je važna fizikalna terapija koja koristi u aktivaciji mišića, a ujedno poboljšava tjelesno i duševno stanje pacijenta. Neophodno je pacijenta uključivati u svakodnevne aktivnosti kako bi se i dalje osjećao kao aktivan član obitelji i društva, pa bi o njemu trebali zajednički skrbiti liječnik opće medicine, neurolog, fizijatar, fizioterapeut  i radni terapeut, medicinska sestra, dijetetičar te naravno njegova obitelj. Povremeno je u zbrinjavanje pacijenta potrebno uključiti logopeda te psihologa kao potporu ne samo pacijentu već i njemu bližnjima.

 

  Objavljeno: 11.04.2012, 00:00h