Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Godine 1987. na današnji dan

Godine 1987. na današnji dan

 

 

Ante Topić Mimara rođen je 7. travnja 1898. u selu Korušce u Dalmatinskoj Zagori, a  umro je na današnji dana 30, siječnja 1987. u Salzburgu.  Pometnja Prvoga svjetskog rata odvela ga je, kao austrougarskog vojnika, na europska bojišta. Nakon demobilizacije 1918. započinje u Rimu Mimarin kozmopolitski život. Tada se ponovno budi mladenačka ljubav i nagon za skupljanjem starina. U te godine seže i kupnja prvoga umjetničkog predmeta - iznimno vrijednoga aleksandrijskog staklenog kaleža s prikazom dobrog pastira u tehnici fondo d'oro, koji je danas u Mimarinoj zbirci. U Rimu studira slikarstvo i to će znanje kasnije koristiti u restauriranju brojnih umjetnina što ih nabavlja diljem svijeta. A godine provedene u Parizu i Berlinu, za Drugoga svjetskog rata, bit će za Mimaru vrijeme mukotrpnoga rada i brige za očuvanje već iznimno vrijedne i brojne zbirke. Antwerpen i Maroko tek su neke od postaja gdje nalazi privremeno utočište kolekcija koje neprestano obogaćuje novim djelima Rafaela, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Renoira, egipatskom i mezopotamskom plastikom, bogatom zbirkom kineske umjetnosti i tisućama drugih vrijednih predmeta. Početkom 60-ih trajno se nastanjuje u Salzburgu u Austriji, no većinu vremena boravi u Zagrebu u svome gornjogradskom stanu.  

Ideju o darovanju zbirke hrvatskom narodu Mimara iskazuje već 1948. donacijom stotinjak djela Strossmayerovoj galeriji. Posebnom darovnicom iz 1973. ostavlja u nasljedstvo umjetnine, za muzej kakvoga, po njegovim riječima, između Beča i Istanbula nema. Njegovo otvorenje u srpnju 1987. nije doživio. Mimara je preminuo nekoliko mjeseci prije, 30. siječnja iste godine.

Više od tri tisuće i 700 umjetnina smještenih u zgradi bivše Gimnazije na zagrebačkom Rooseveltovu trgu, današnjem muzeju koji nosi donatorovo ime, darovao je Domovini i hrvatskom narodu Ante Topić Mimara. Taj čovjek cijeli je svoj život posvetio umjetnosti - bilo njezinu stvaranju kao slikar, ili njezinu očuvanju kao vrstan restaurator i kolekcionar te u konačnici kao veliki darovatelj zbirke

  Objavljeno: 30.01.2012, 00:00h