Hrvatski književnik Andrija Kačić Miošić rođen 17. travnja 1704. u Bristu, u Makarskom primorju. Školovanje je počeo u franjevačkom samostanu u Zaostrogu. Zatim je, prema predaji, završio studij filozofije i teologije u Budimu, a nakon povratka u domovinu postao je 1730. učitelj na netom osnovanoj Filozofskoj školi u Šibeniku i potom lector generalis u šibenskoj bogosloviji. Nakon desetogodišnjega nastavničkog rada otišao je u samostan u Sumartinu na Braču, gdje je 1747. postao starješina samostana.
Već 1750. ponovno ga nalazimo u Zaostrogu i ondje ostaje deset godina - sve do smrti. Prvo Kačićevo djelo nastalo je za vrijeme učiteljevanja u Šibeniku. To je Priručnik skolastičke filozofijske propedeutike, tiskan u Veneciji 1737. Napustivši nastavnički rad, Kačić se počinje zanimati za narodne priče i pjesme, proučava povijesne izvore i književnopovijesna djela, osobito ona Filipa Grabovca. Sam je bio odgojen na pučkim tradicijama te je osjećao da bi mogao pomoći narodnom osvješćivanju.
Tijekom 10 godina u Zaostrogu objavio je plodove upornog i marljivog rada: godine 1756. izlazi mu Razgovor ugodni naroda Slovinskoga, a 1760. Korabljica. I jednim i drugim djelom Kačić je želio narodu pružiti znanje o domaćim i svjetskim zbivanjima od početka svijeta do najnovijih dana.
Osobitu je popularnost stekao djelom Razgovor ugodni. Tu u prozi i stihovima priča o važnijim događajima iz prošlosti južnih Slavena i susjednih naroda. Stil i stih posudio je iz narodne pjesme, a želio je da siromasi, težaci i pastiri uče i uživaju u njegovim djelima. Kačićeva je knjiga doživjela golemu popularnost ne samo u Dalmaciji nego i u drugim hrvatskim krajevima.
Pravi razlog uspjeha bio je taj što je pisac jednostavno progovorio o stvarima koje su zanimale puk. Još dugo poslije Kačićeve smrti, a umro je 14. prosinca 1760. u Zaostrogu, Razgovor ugodni naroda Slovinskoga bila je najraširenija hrvatska knjiga, svojevrsni narodni domoljubni priručnik.
Objavljeno: 17.04.2013, 07:51h
