Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Na današnji dan umrla Vesna Parun

Na današnji dan umrla Vesna Parun

 

 

Na današnji dan, 25. listopada 2018. godine navršava se osam godina otkako je u Stubličkim toplicama u 89. godini života preminula najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća, Vesna Parun.


Vesna je rođena  10. travnja 1922. na otoku Zlarinu gdje joj je otac radio kao općinski činovnik. Osnovnu školu je završila na Visu, a gimnaziju je pohađala u Šibeniku i Splitu gdje je 1940. godine maturirala. 


U jesen 1940. upisala je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pri kojem poslije završetka rata upisuje čistu filozofiju koju napušta iz osobnih razloga. Od 1967. godine, nakon razvoda braka, vraća se iz Bugarske u Zagreb u kojem je radila kao slobodni književnik.


Mjesto najistaknutije hrvatske pjesnikinje u hrvatskoj književnosti zauzela je zahvaljujući raskošnosti pjesničkog izraza ,bogatstvu tema i stvaralačkoj plodnosti.


Prvo je pisala poeziju , zatim prozu i drame.  Svoju prvu pjesmu „Pramaljeće“ napisala je na otoku Visu koju je objavila kad je imala tek deset godina u listu „Anđeo čuvar“.


Objavljeno joj je preko 60 knjiga poezije i proze i uprizorena su četiri njezina dramska djela. Njena zbirka Zore i vihori ( 1947. )  označava važan datum u razvojnom tijeku novije hrvatske poezije.


Njene pjesme je na poljski prevela Lucija Danielewska  u antologiji i u knjizi Morska roza: wiersze, 1998. godine.


Za svoje umjetničko stvaranje Parun je dobila niz priznanja i nagrada. Neke od njih su nagrada poeta oliveatus na manifestaciji "Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani" 1995. godine, nagradu "Tin Ujević" 2003. godine za zbirku soneta "Suze putuju", dvostruku "Nagradu Vladimir Nazor" 1959. godišnju nagradu i 1982. godine za životno djelo te povelju Visoka žuta žita 2002. na Pjesničkim susretima u Drenovcima za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti i brojne druge nagrade.


Kao vrsna pjesnikinja neumorna i živa duha te nepresušne poetske imaginacije ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti.

  Objavljeno: 25.10.2018, 11:51h