S ciljem upoznavanja javnosti o načinu funkcioniranja radnih procesa u postrojenju mehaničko-biološke obrade u Centru za gospodarenje otpadom (CGO) Bikarac, potrebi uvođenja kružnog gospodarenja otpadom - što uključuje i energetsku oporabu otpada, te njen utjecaj na zaštitu okoliša, zaštitu planeta Zemlje i zaštitu zdravlja stanovništva, danas je kod jednog takvog postrojenja, hale za smještaj goriva iz otpada, u Centru Bikarac održana konferencija za medije.
Direktor šibenske tvrtke Bikarac Robert Podrug, gradonačelnik Šibenika Željko Burić i zamjenik direktora Fonda za energetsku učinkovitost Mirko Budiša konferenciju su održali i zbog pojašnjenja kako energane pridonose zaštiti okoliša s obzirom da se u posljednje vrijeme o tome u javnosti govori u negativnom kontekstu.
Robert Podrug, direktor Bikarca, istaknuo je tom prilikom kako je njegova tvrtka, osim obrade otpada kao svoje redovne djelatnosti, trenutno angažirana na tri nadogradnje samog Centra.
„Radimo na zatvaranju odlagališne plohe koja je bila korištena do otvaranja Centra Bikarac te otvaranju nove. Osim toga, u pripremi je izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad i obradu građevinskog otpada, a treće je izrada projektno-tehničke dokumentacije za eventualnu buduću energanu u kojoj bi se koristilo gorivo iz otpada koje nastaje kao proizvod mehaničke obrade otpada. Trenutno to gorivo koje je iza naših leđa zbrinjavamo u cementari Našice i za to plaćamo 192 eura po toni. Na godišnjoj razini proizvodimo oko 20 tisuća tona goriva iz otpada i njegovo zbrinjavanje, uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, plaćamo 800 tisuća eura. Sav taj materijal bi se, uz pomoć energane, mogao energetski obraditi čime bi zadržali i novac i proizveli vlastitu energiju. Sutra to više neće biti 800 tisuća eura. Kada se po pravilima Europske unije zabrani zbrinjavanje otpada po ovom obrascu, iznos će biti između tri i četiri milijuna eura kojim će biti opterećeni građani kroz svoje režijske račune“ – rekao je Podrug.
Sve je to, dodao je, važno kazati, kako bi se oduprli neistinama kojima se služe pojedinci unoseći neopravdani strah i dezinformacije u javni prostor, pogotovo kada je riječ o gradnji energane na području Bikarca.
Gradonačelnik Željko Burić, pak, podsjetio je da mjesto i vrijeme konferencije na Dan planeta Zemlje nije slučajno izabrano. Krajnji je trenutak, kazao je, da se rasvijetle činjenice oko moguće gradnje energane na Bikarcu u kojoj se, dođe li do toga, neće koristiti gorivo iz otpada susjednih sredina i Županija.
„Šibenik je najdalje otišao u postupku zbrinjavanja svog otpada a naš primjer će slijediti i drugi. Oko potencijalne energane u ovom trenutku traje procedura izbora izvođača studije koja će dati odgovore na pitanja koja nas zanimaju: što energana znači, je li moguća njezina izgradnja, je li isplativa, kako će utjecati na okoliš… i mnoga druga stručna objašnjenja. Tek tada ćemo moći pričati, naravno uvijek u komunikaciji sa našim građanima, hoćemo li se odlučiti za gradnju“ – kazao je, uz ostalo, gradonačelnik Burić.
Da je u segmentu gospodarenja otpadom prioritet prelaska na takozvani kružni model u kojemu otpad u jednom trenutku postaje sirovina, odnosno resurs, podsjetio je Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
„Otpad trebamo promatrati kao resurs, kao sirovinu a ne kao smeće i zbog toga smo podržali nastojanja Bikarca i Grada Šibenika da se sufinancira projektno-tehnička dokumentacija koja će pokazati opravdanost jedne energane na području CGO Bikarac. Ne zaboravljamo pri tomu da je Šibensko-kninska županija turistička i da 17 posto otpada – nešto manje od 50 tisuća tona godišnje - čini turistički otpad. Moramo napraviti sve kako bi do 2035. godine zadovoljili uvjet EU da 65 posto otpada recikliramo a da samo 10 posto otpada odlažemo na odlagališta“ – rekao je Budiša.
Upravo zbog toga, dodao je, Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije, zajedno sa Fondom za zaštitu okoliša nastavlja daljnja snažna ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom.
„U Hrvatskoj godišnje nastane preko 1,8 milijuna tona komunalnog otpada. Od toga se 52 posto još uvijek odlaže na odlagališta, 48 posto se odvojeno prikupi a oko 36 posto se reciklira u neke nove proizvode. Ako vas podsjetim da do 2020. godine cilj bio da 50 posto otpada odvajamo i recikliramo, onda vidite da imamo dovoljno prostora za gradnju resursno učinkovitog društva. U kontekstu Šibensko-kninske županije 2023. godine odvajano je svega 18 posto otpada da bi 20224. godine završili na 23,5 posto, što je bio značajan pomak u odnosu na godinu dana ranije“ – zaključio je Budiša.
Objavljeno: 22.04.2025, 13:01h
