šibenik.hr

Gradonačelnik je danas održao 33. sjednicu Gradonačelnikovog kolegija na kojoj je bilo riječi o aktima koji su upućeni vijećnicima, a uoči sjednice Gradskog vijeća najavljene za 23. prosinca.  Pod 1. točkom Dnevnog reda gradonačelnik se osvrnuo na projekt donošenja Strategije razvoja Grada Šibenika, koja je u svojoj konačnoj verziji poslana vijećnicima radi usvajanja. „Drago mi je da smo i ovaj složeni proces priveli kraju i nadam se da će vijećnici, a i šibenska javnost, pozitivno ocijeniti ovaj vrijedan dokument koji je rezultat rada svih struktura, svih struka i predstavnika institucija našega Grada. Na izradi Strategije razvoja grada Šibenika radio je tim savjetnika sastavljen od konzultanata iz područja regionalnog i lokalnog razvoja, EU, financija i menadžmenta, te osobe zadužene za kontroling procesa i kvalitetu izrade ponuđenog dokumenta, ali naravno i brojni Šibenčani koji su bili sudionici radnih skupina, te im ovim putem zahvaljujemo na doprinosu u izradi ovog važnog dokumenta.“, kazao je gradonačelnik.Strategija razvoja Grada Šibenika je strateško-razvojno-operativni dokument. Zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika Franko Vidović podsjetio je na predizborni program aktualne gradske vlasti kojim se obvezala na donošenje ovog strateškog dokumenta: „Drago mi je što smo odradili ovaj vrlo složeni posao i što pred sobom imamo dokument koji će nam znatno olakšati nominacije pred fondove EU. Možemo reći da je taj dokument baza i polazna točka aktivnosti ne samo aktualne, već i budućih gradskih vlasti. Također moram napomenuti kako je strategija usklađena sa županijskom razvojnom strategijom i kako smo je još u lipnju poslali vijećnicima na svojevrstan pregled. Smatramo da je ona u ovom obliku kakvu je danas predstavljamo konačna i zrela za usvajanje.“, pojasnio je Vidović. Ivana Bujas-Rupić, kao predstavnik izrađivača Micro-grupe, kazala je kako je sam dokument podijeljen na tri međusobno povezana dijela:

1. Analizu stanja,
2. Strateško opredjeljenje i
3. Razvojne projekte.

„U Analizi stanja prikazuje se presjek zatečenog stanja po sektorima i završava SWOT1 analizom. U kontekstu analize promatraju se sektori: Opće i javne usluge, Obrana, Javni red i sigurnost, Ekonomski poslovi, Zaštita okoliša, Usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice, Zdravstvo, Rekreacija kultura i religija, Obrazovanje i Socijalna zaštita. SWOT analiza prikazuje prepoznate snage, slabosti, prilike i prijetnje po sektorima.

Strateško opredjeljenje je dio u kojem se elaboriraju vizija, ciljevi i prioriteti te poveznice sa Županijskom razvojnom strategijom. Ovaj dio sadrži i provedbene odredbe te način praćenja i vrednovanja cjelokupnog dokumenta.

Razvojni projekti ključni su proizvod Strategije razvoja jer definiraju izvedbu programa razvoja. Razvojni projekti se definiraju u resursima prostora, ljudi, vremena i novca i čine operativni dio Strategije razvoja.“, kazala je Bujas-Rupić.

Pod 2. Točkom Dnevnog reda gradonačelnik je uvodno kazao nekoliko riječi o Proračunu Grada Šibenika za 2012. godinu i projekcijama za 2013. i 2014. godinu, a u vidu prijedloga koji je upućen vijećnicima. „Jedna krizna godina je iza nas,a ispred nas je još jedna i neizvjesna i krizna.Prema Smjernicama Vlade RH o makroekonomskoj i fiskalnoj politici za razdoblje 2012-2014.,sa svim negativnim pokazateljima;padom BDP-a,povećanjem broja nezaposlenosti,niže razine gospodarske aktivnosti i nedonošenjem Državnog Proračuna pristupili smo izradi Proračuna za 2012-2014.Kod izrade Proračuna Grada Šibenika za 2012.godinu vodili smo se :
-analizom stanja gospodarstva na području grada Šibenika;
-procjenom ostvarenja vlastitih javnih prihoda ovisno o gospodarstvu u gradu Šibeniku;
-analizom stanja rashoda i izdataka u tekućoj godini;
-utvrđivanju prioriteta u okviru javnih rashoda i izdataka;
-financiranju osnovnih zakonskih funkcija za rad Gradske uprave i svih proračunskih korisnika;
-financiranju neophodnih kapitalnih izdataka.

Početni Proračun za 2011.god.iznosio je  191.427.000,oo kuna, Rebalansirani proračun 188.498.000,oo kn.,a prijedlog proračuna za 2012.godinu iznosi 204.852.000,00 kn.

On je veći u odnosu na Rebalansirani proračun za 16.354.000,00 kn.Međutim ako detaljnije pogledamo pojedine vrste prihoda iz Prijedloga Bilance za 2012.g. vidjet ćete da su nam porasli prihodi od potpora i prihodi od imovine.Prihodi-potpore bilježe rast zbog prihoda iz državnog proračuna za sufinanciranje izgradnje OŠ Meterize,potpore EU za izgradnju ljetne pozornice na tvrđavi sv.Mihovil,a prihodi od imovine bilježe rast zbog novog prihoda od naknada za održavanje cesta(po novom Zakonu o cestama veliki gradovi preuzimaju održavanje županijskih cesta na svojim područjima pa tako i prihode).Ako izuzmemo u ukupnim planiranim prihodima gore navedene prihode,vidjet ćete da nam je prijedlog proračuna za 2012.g.planiran u manjem iznosu od Rebalansa Proračuna za 2011.g. za oko 2.ooo.ooo,ookn.Kod planiranja rashoda Proračuna za 2o12.godinu vodili smo se sa zadanim obvezama utvrđenim posebnim zakonima kojima se utvrđuje funkcioniranje djelatnosti grada kao jedinice lokalne samouprave,zatim obvezama po potpisanim ugovorima,a njihova realizacija zahvaća 2o12. i 2o13.zatim obvezama po anuitetima i kamatama po kreditima Grada,JU Športski objekti i trgovačkog društva Otok Mladosti ,tako da nam je proračun već bio zadan sa preko 85% rashoda. Ukupni rashodi iz Prijedloga Proračuna za 2012.godinu iznose ukupno 204.852.000,00 kuna .U strukturi rashoda –rashodi za zaposlene,materijalni rashodi,financijski rashodi i subvencije bilježe pad ili zadržavaju razinu 2011.godine.Ukupni rashodi poslovanja u 2012.godini  iznose 121.778.000,00kn i manje su planirani u odnosu na 2011.godinu za 1.388.000,00 kn. i dosegnuli smo razinu ispod koje više nemožemo ići jer ćemo dovesti u pitanje funkcioniranje grada kao jedinice lokalne samouprave.Od kapitalnih projekata nastavljamo što nam je i obveza po potpisanim ugovorima  sa: izgradnjom OŠ Meterize i Regionalnog centra Bikarac koji se sufinanciraju iz predpristupnih fondova i državnog proračuna,zatim izgradnje spoja ceste Dubrava-Podi koju sufinancira Županijska uprava za ceste,  daljnjom izgradnjom komunalne infrastrukture na zoni Podi i dovršetkom iNavis –poslovnog centra. To su projekti koji bi u 2012.godini bili završeni i stavljeni u funkciju.

Što se tiče projekata koje smo nominirali pred predpristupnim fondovima i Ministarstvima RH, moram kazati  kako smo već u 2010.g.osigurali značajnija sredstva za izradu projektne dokumentacije za izgradnju infrastrukture i iste izradili,stvorili smo preduvjete da se možemo nominirati pred razne EU fondove.Projekti koji su nominirani i prošli  nominaciju pred EU fondovima su:izgradnja ljetne pozornice na tvrđavi sv.Mihovila , modernizacija javne rasvjete.Shodno tome bilo je potrebno u Proračunu  planirati naše učešće u navedenim projektima. Kako nije donesen Državni proračun još nam je nepoznanica što i u kojoj mjeri će Država sufinancirati projekte koje smo nominirali pred ministarstvima RH.

U vodoopskrbi nastavljamo sa realizacijom  programa  izgradnje vodoopskrbnih objekata.Konačno bi Boraja u 2012.g.treba dobiti vodu, što znači konkretno svako domaćinstvo u Boraji. Projekt izgradnje kolektora Njivice-Pekovac  financijski se zatvara u 2012.godini,ulaže se u daljnju vodovodnu mrežu na području Grada i radi se na projektnoj dokumentaciji za ishodovanje lokacijskih dozvola za projekte izgradnje kanalizacijskog sustava istočno od Grada i paralelno se iznalaze mogućnosti za financiranje navedenog pojekta (traju pregovori sa EBRD-om,HBOR-om i Hrvatskim vodama).I u 2012.g. izdvajamo sredstva za izradu projekata u komunalnoj infrastrukturi kako bismo, kada jednom uđemo u EU,imali gotovu dokumentaciju za strukturne i kohezijske  EU fondove.Donošenjem Strategije razvoja Grada u kojoj će biti utvrđeni ciljevi razvoja mislim da će nam u budućnosti biti mnogo lakše raditi na izradi proračuna Grada .Isto tako sa svim planiranim projektima u prijedlogu proračuna za 2012.godinu ne idemo odmah u sve njih,već ćemo pratiti realizaciju prihoda po pojedinim projektima i ukoliko vidimo da se isti ne ostvaruju kako smo planirali predložit ćemo Izmjene i dopune Proračuna za 2012.godinu.“, kazao je gradonačelnik. Zajedno s Proračunom prema vijećnicima je upućen i paket odluka koje se naslanjaju na Proračun, a to su: Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Šibenika za 2012. godinu, Program održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2012. godini, Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2012. godini, Program javnih potreba u sportu za 2012. Godinu, Program javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i informiranju Grada Šibenika za 2012. godinu, Program zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama Grada Šibenika u 2012. godinu.

Odlukom će Gradsko vijeće na slijedećoj sjednici tražiti mišljenje zbora građana Mjesnog odbora Sitno Donje, a nastavno na zaprimljeni Prijedlog Sporazumne promjene granica između Općine Primorski Dolac i Grada Šibenika po prijedlogu Općinskog vijeća Općine Primorski Dolac. Promjena granice bi se odnosila na granicu između Grada Šibenika i Primorskog Dolca u dijelu naselju Sitno Donje, a sve prema dostavljenom Elaboratu izmjene granice Općine Primorski Dolac i Grada Šibenika izrađenom od Geodezije d.o.o. Šibenik. Uz Prijedlog dostavljena je i Odluka o promjeni granica između Primorskog Dolca i Grada Šibenika koju je Općinsko vijeće Općine Primorski Dolac donijelo na 11. sjednici od 03. lipnja 2011.g. 
 

Županijska skupština Šibensko-kninske županije je dana 19. listopada 2011. godine dostavila mišljenje o prijedlogu promjene predmetne granice prema kojim se ne protivi promjeni, a posebno iz razloga što su stanovnici – građani dijela naselja Sitno Donje, koji bi ovom promjenom postali dio naselja primorski Dolac, oduvijek bili u popisu birača Splitsko-dalmatinske županije i građani upisani s prebivalištem u Policijskoj upravi Splitsko-dalmatinskoj.

Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije je dana 18. studenog 2011. godine dostavila pozitivno mišljenje o prijedlogu promjene granice između Šibensko-kninske županije i Splitsko-dalmatinske županije na način da se dio naselja Sitno Donje – zaseoci Dračari, Komadine i Škokići pripoji Općini Primorski Dolac.

Kako Statut Grada Šibenika propisuje da Gradsko vijeće može tražiti mišljenje zbora građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom, a prijedlog za traženje mišljenja može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća i gradonačelnik, Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga.

Vijećnici će raspravljati i o dopuni Odluke o komunalnom redu. Kako je pojasnio pročelnik Josip Živković, Odluke o komunalnom redu propisano je da je prometovanje pješačkim zonama u Staroj gradskoj jezgri u Šibeniku dopušteno svaki dan u vremenu od 06,00 do 08,00 sati. Kako je Grad Šibenik s koncesionarom dana 22. travnja 2011. sklopio Ugovor o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti prijevoza robe u Staroj gradskoj jezgri u Šibeniku navedenu odredbu je potrebno dopuniti zbog obavljanja same djelatnosti prema potrebama građana koji žive u staroj jezgri i gospodarskih subjekata koji u njoj obavljaju djelatnost, a temeljem Pravilnika o prijevozu robe u Staroj gradskoj jezgri u Šibeniku.

Odluka o izradi III. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Šibenika odnose se na utvrđivanje područja za eksploataciju arhitektonskog kamena na području utvrđenog istražnog prostora arhitektonskog kamena na lokaciji Kršine, usklađenja planirane granice građevinskog područja izdvojene namjene na lokaciji Vukovac (sadašnjeg eksploatacijskog polja tehničkog kamena) sa stvarnim stanjem korištenja. „Važećim Prostornim planom Šibensko- kninske županije utvrđeno je istražno polje Kršine što nije dostatno da se na navedenom području može pristupiti eksploataciji već je potrebno utvrditi eksploatacijsko polje u Planu, i to u grafičkom dijelu - obuhvat i u tekstualnom dijelu – uvjete smještaja.Građevinsko područje za izdvojenu namjenu – gospodarska namjena prema Planu je planirano na području koje se danas koristi za eksploataciju tehničkog kamena. Planom je vremenski ograničena eksploatacija na način da je određeno da se po isteku važeće koncesije prostor planira kao građevinsko područje za izdvojenu namjenu – gospodarska namjena. Tijekom provedbe Plana utvrđeno je da navedeno građevinsko područje ne obuhvaća u cijelosti i područje koje je danas u korištenju.“, pojasnio je pročelnik Petković.

Novi Pravilnik o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada Šibenika u kratkim crtama pojasnila je pročelnica Živana Podrug: „Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju studenti  koji se školuju u RH na sveučilišnim preddiplomskim, integriranim i  stručnim studijima, te sveučilišnim diplomskim i stručnim specijalističkim diplomskim studijima, kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji ispunjavaju sljedeće uvjete: da su državljani Republike Hrvatske; da su redoviti studenti s prebivalištem na području Grada Šibenika, da imaju prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje škole, uključujući i završni ispit (ili državnu maturu) najmanje 4,20, a u kategoriji prema socijalnom statusu i kategoriji  C) iz članka 12. ovog Pravilnika najmanje 4,00 (ako su upisali prvu godinu sveučilišnog  preddiplomskog, integriranog ili stručnog studija), da imaju prosjek ocjena svih položenih ispita na preddiplomskom sveučilišnom  ili  stručnom studiju najmanje 3,50  (ako su upisali prvu godinu sveučilišnog diplomskog ili  stručnog specijalističkog diplomskog studija), da nisu korisnici nikakve druge stipendije ili potpore iz drugih izvora, da nisu stariji od 25 godina prilikom prijave na natječaj, da nemaju status apsolventa, da su redovno upisivali više godine studija bez ponavljanja, osim zbog više sile, da nisu već do sada koristili i izgubili stipendiju Grada Šibenika zbog toga što nisu redovno (bez ponavljanja) upisali sljedeću akademsku godinu, što su prekinuli obrazovanje, što nisu poštivali odredbe ugovora, te su svojom voljom otkazali ugovor o stipendiranju. Ovaj Pravilnik zapravo je pročišćeni tekst koji je uvažio neke izmjene koje je donio „bolonjski proces „, a koje je bilo potrebno ugraditi u Pravilnik i budući natječaj.

 

  Objavljeno: 13.12.2011, 00:00h