Zahtjev kojim se ostvaruje pravo na pristup informaciji mora sadržavati:
- naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
- podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
- ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.
Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji niti je obvezan pozvati se na primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Tijelo javne vlasti o zahtjevu za pristup informaciji odlučit će najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti i slobodnog pristupa, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija, načelu jednakosti, načelu raspolaganja informacijom te, sukladno članku 5. stavku 1. točki 5. Zakona „obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom“.
Informacija, u smislu navedenog Zakona (članak 5. stavak 1. točka 3.), predstavlja „svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis) koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.“
Ponovna uporaba informacija, u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom 6. Zakona „znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe drukčije od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihovog djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu“.
Grad Šibenik ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije korisniku prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije.
Visina naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, određena je sukladno kriterijima iz članka 19. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Napomena: obrasci zahtjeva, žalbi i tužbe navedeni niže samo su ogledni primjeri koji sadrže zakonom propisane formalne uvjete.
Pravni okvir pristupa informacijama
Zakon o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 25/13)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 85/15)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 69/22)
Zakon o pravu na pristup informacijama – pročišćeni tekst (PDF)
Kriteriji za određivanje visine naknade materijalnih troškova i troškova dostave informacije
Ovim kriterijima propisuje se visina naknade stvarnih materijalnih troškova koje plaća korisnik prava na informaciju, a koji nastaju pružanjem informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (Narodne novine, br. 12/14)
Ispravak kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (Narodne novine, br. 15/14)
Izmjene Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (Narodne novine, br. 141/22)
Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 15. srpnja 2024. (Narodne novine br. 96/24)
