Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Dr. Lazar Ludvig Zamenhof, inicijator jezika nade

Dr. Lazar Ludvig Zamenhof, inicijator jezika nade

 

 

Danas, 16. Siječnja,  s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici  Jurja Šižgorića povodom 125. obljetnice esperanta  održat će se predavanje "Dr. Lazar Ludvig Zamenhof, inicijator jezika nade“.  Organizator je Gimnazija Antuna Vrančića, a predavač  Spomenka Štimec, tajnica Hrvatskog saveza za esperanto.

Lazar Ludvig Zamenhof (15. prosinca 1859. - 14. travnja 1917.) se rodio u gradu Bjalistoku koji se danas nalazi u Poljskoj, a u vrijeme njegova rođenja bio je u sastavu Litvanskih provincija carske Rusije. Tvorac je međunarodnog planskog umjetnog jezika esperanto.

Esperanto je međunarodni je jezik nastao u drugoj polovici 19. stoljeća. Prvi udžbenik  dr. Zamenhof objavio je 1887. godine u Varšavi pod pseudonimom "Dr. Esperanto" (liječnik koji se nada) što je kasnije postalo i ime samog jezika.

Govorna zajednica esperantista postoji više od stotinu godina, a čine ju brojni govornici i simpatizeri okupljeni u tisuće klubova, grupa, udruženja, strukovnih i nacionalnih saveza na svim kontinentima. Tako postoji i Hrvatski savez za esperanto. Esperanto se relativno lako uči, zbog više razloga. Esperantska gramatika je pravilna i kratka. Rječnik je prilično internacionalan. Usvajane su one riječi koje su i same već od prije ušle u mnoge nacionalne jezike. Treći razlog je sistematska tvorba riječi koja omogućuje vrlo lagano stvaranje novih riječi iz već postojećih, obilno se pri tome pomažući, između ostaloga, sistemom prefikasa i sufikasa. Sve je to omogućilo esperantu da se razvije u jezik najlakši za učenje. Navodno je i više od deset puta lakši od velikih europskih jezika.

Prvi esperantisti u Hrvatskoj registrirani su već 1889. godine. Početkom stoljeća "Obzor" opširno piše o esperantu. Krajem 1908. godine u Zagrebu osnovano je prvo društvo nazvano "Društvo hrvatskih esperantista". Slijedeće godine tiska se prvi udžbenik (autor Mavro Špicer). Iste godine, 10. travnja, tiskan je prvi broj glasila "Kroata Esperantisto" (Hrvatski esperantist). Za početke razvoja esperantskog pokreta u Hrvatskoj važno je napomenuti i prijevod i tiskanje romana "Zlatarevo zlato" (Trezoro de l oraĵisto), zbirke hrvatskih pjesama (u zbirci se nalazi i prijevod "Lijepe naše"), te novele "Alkar" (koja je kasnije s esperanta prevedena na kineski jezik). Današnji Hrvatski esperantski savez osnovan je prosincu 1991. godine na zasadama Društva osnovanog 1908. godine.

  Objavljeno: 16.01.2012, 00:00h