Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Lujo Marun - osnivač Muzeja hrvatskih spomenika

Lujo Marun - osnivač Muzeja hrvatskih spomenika

 

 

Stjepan Lujo Marun, jedan od utemeljitelja arheologije i izučavanja starohrvatske kulturne baštine, koju je počeo istraživati u drniškoj okolici.  Potaknut prvim velikim uspjesima, osniva Odbor koji mu pomaže u istraživanju i okupljanju nađenih spomenika.

 

Marun je rođen 10. prosinca 1857. u Skradinu, a umro je 15. siječnja 1939. u Kninu. Gimnaziju je polazio u Sinju, a Franjevački novicijat u Visovcu na Krki. Prva iskapanja obavljao je kao župski pomoćnik u Drnišu. Tako je u prošlom stoljeću u Zagrebu, Zadru, Splitu i Dubrovniku bilo otvoreno nekoliko muzeja, prvi Muzej hrvatskih spomenika otvoren je njegovom zaslugom 1893. u Kninu. U tom muzeju bili su pohranjeni isključivo spomenici hrvatske prošlosti i borbe za slobodu.

 

Dvije godine poslije Lujo Marun počinje objavljivati i prvi arheološki časopis - Starohrvatska prosvjeta, u kojem iznosi rezultate svojih iskapanja i istraživanja hrvatskih  srednjovjekovnih starina, uglavnom  izvornih spomenika, razasutih kamenih ostataka, starih zidova, natpisa, kamenih ukrasa, i mnoštvo sitnih metalnih predmeta koji su našli mjesto u skromnoj zgradi prvog Muzeja hrvatskih spomenika. Knin ubrzo postaje stjecištem kulturnog i znanstvenog svijeta koji prvi put ima mogućnost proučavati izvorne hrvatske spomenike od sedmog do jedanaestog stoljeća, a to je razdoblje u kojem mnogi drugi narodi oskudijevaju spomenicima kulture.

Zanimljivo je da je Marun sva arheološka iskapanja obavljao uglavnom sam ili uz pomoć članova Odbora, koji poslije prerasta u Starinarsko društvo, a okupljalo je tek nekoliko Marunovih prijatelja. Zbog otpora protalijanskim usmjerenjima bio je zatočen, a u vrijeme talijanske okupacije svaki daljnji rad bio mu je zabranjen. Marun nije dočekao ostvarenje želje za koju je živio: Okupiti sve starohrvatske spomenike na jednom mjestu!

 

Tek 83 godine poslije otvaranja skromnog prvog Muzeja hrvatskih spomenika u Kninu san Luje Maruna i brojnih rodoljuba ostvario se otvaranjem veličanstvenog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u kojem je sakupljeno neviđeno blago stare hrvatske kulture.

 

  Objavljeno: 15.01.2013, 07:54h