Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Na današnji dan, 23. listopada 1847. godine

Na današnji dan, 23. listopada 1847. godine

 

 

Na današnji dan 23. listopada, 1847. godine hrvatski je jezik postao službeni.

Ivan Kukuljević Sakcinski na posljednjem staleškome zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio je narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Bilo je to 23. listopada 1847. u staroj zagrebačkoj županijskoj zgradi na Markovu trgu.

 

Sabor je Kukuljevićev prijedlog temeljito razmotrio i na kraju proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi. Pobjeda hrvatskoga jezika u predvečerje revolucionarne 1848. bila je plod diplomatske i političke borbe zastupnika u Hrvatskome saboru i u zajedničkome hrvatsko-ugarskom saboru tijekom pola stoljeća, a još više stvaran uspjeh preporodnih nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati jedinstveni ilirski, odnosno  štokavski jezik u narodnome životu te da se na taj način prevlada regionalna i dijalektalna podvojenost i rascjepkanost hrvatskoga narodnog prostora.

Najveća zasluga zasigurno pripada Ljudevitu Gaju, koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja izložio osjećaje cijelog tadašnjeg mladog naraštaja i kulturni program njezina rada.

 

Otada pa sve do 1847. vodila se ogorčena borba za hrvatski jezik i za sva hrvatska državna prava. Hrvatski jezik tako je postao uspješno diplomatsko sredstvo te se u kasnijem razvoju političkih događaja o položaju i vrijednosti hrvatskoga jezika nije više uopće trebalo raspravljati

  Objavljeno: 23.10.2013, 07:51h