Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap

Gradska četvrt Baldekin I

Gradska četvrt Baldekin II - Škopinac

Gradska četvrt Baldekin III

Gradska četvrt Crnica

Gradska četvrt Građa

Gradska četvrt Jadrija

Gradska četvrt Mandalina

Gradska četvrt Meterize

Gradska četvrt Plišac

Gradska četvrt Ražine

Gradska četvrt Ražine Donje

Gradska četvrt Stari Grad

Gradska četvrt Šubićevac

Gradska četvrt Varoš

Gradska četvrt Vidici

Gradska četvrt Zablaće

Mjesni odbor Boraja

Mjesni odbor Brnjica

Mjesni odbor Brodarica

Mjesni odbor Danilo

Mjesni odbor Danilo Biranj

Mjesni odbor Danilo Kraljice

Mjesni odbor Donje Polje

Mjesni odbor Dubrava kod Šibenika

Mjesni odbor Goriš

Mjesni odbor Grebaštica Donja

Mjesni odbor Grebaštica Gornja

Mjesni odbor Jadrtovac

Mjesni odbor Kaprije

Mjesni odbor Konjevrate

Mjesni odbor Krapanj

Mjesni odbor Lepenica

Mjesni odbor Lozovac

Mjesni odbor Mravnica

Mjesni odbor Perković

Mjesni odbor Podine

Mjesni odbor Raslina

Mjesni odbor Sitno Donje

Mjesni odbor Slivno

Mjesni odbor Vrpolje

Mjesni odbor Vrsno

Mjesni odbor Žaborić

Mjesni odbor Zaton

Mjesni odbor Žirje

Mjesni odbor Zlarin

SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Obljetnica operacije Miljevci

Obljetnica operacije Miljevci

 

 

Operacija Miljevci (Miljevački plato), oslobodilačka akcija Hrvatske vojske u kojoj je oslobođen prostor od 108 četvornih kilometara i 7 sela u šibenskom zaleđu. Akcija je dobila ime po okupiranim Miljevačkim selima oduvijek naseljenim isključivo hrvatskim stanovništvom, a koja su prilikom akcije oslobođena. Operacija je trajala jedan dan, od jutra 21. lipnja - 22. lipnja 1992. godine.

 

Zbog stalnih topničkih napada po Šibeniku, Skradinu i čitavoj šibenskoj bojišnici, izvedena je operacija Miljevci. Povod za akciju dali su im agresori koji su minirali i palili kuće Miljevačkog platoa i terorizirali ostatak hrvatskog stanovništva. Operacija je izvedena u nepovoljim uvjetima za RH (stanje ni rata ni mira). Inicijativa operacije potekla je od neposrednih zapovjednika. Pripremljena je u tajnosti, a provedena u jednom danu. Područje operacije je bilo 7 većih sela i više zaseoka u kojima je živjelo oko 1300 stanovnika, isključivo Hrvata. Područje je omeđeno rijekom Krkom, rijekom Čikolom i padinama Promine.

 

Napad i dovođenje postrojbi obavljen je preko noći i to u skupinama. Napad je počeo bez paljbene pripreme u 5 sati 21. lipnja 1992. godine s ciljem da se iznenadi neprijatelja. Izveden je u tri smjera: preko rijeke Čikole, rijeke Krke i Nos kalika.

Sve postrojbe su podijeljene u 8 skupina u okviru kojih je bilo 26 manjih grupa s 4 sanitetska tima. Većina skupina je tijekom noći presjekla telefonske žice i prekinula vezu među postrojbama neprijatelja i vojarne Trbounje. Borba se vrlo brzo razvila na cijelom miljevačkom prostoru. Neprijateljski tenkovi su pokrenuti tek poslije 7 sati. Prvi tenk je uništen, a ostali su se vratili u vojarnu Trbounje. Borbe su trajale cijeli dan, a selo Drinovci je oslobođeno zadnje, 22. lipnja 1992. u jutarnjim satima. Taj dan započeli su pregovori pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a i EZ o prekidu vatre. Rezultata nije bilo.

Sljedećeg dana 23. lipnja 1992. izveden je protunapad neprijatelja s 8 tenkova, 4 oklopna transportera i pješaštvom. Protunapad je zaustavljen.  Nakon odbijanja protunapada, pristupilo se organiziranju obrane na crti: Čikola - Vlaići - Karalići - Mazalini - Krka. Vijeće sigurnosti UN-a izdaje Rezoluciju 762 koja osuđuje akciju i traži povlačenje hrvatskih snaga na početne položaje, što Hrvatska odbija.

 

 

  Objavljeno: 21.06.2017, 08:52h