U suorganizaciji Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku u tijeku je međunarodni znanstveni skup Treći Brešanov svibanj: angažman i autonomija. Program prvog dana konferencije održan je jučer u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a nastavak skupa je danas u Gradskoj vijećnici u Šibeniku.
U šibenskoj Gradskoj vijećnici sinoć je održano predstavljanje zbornika radova sa Drugog Brešanovog svibnja, znanstvene publikacije koja se sustavno bavi fenomenom „brešanovskog“ narativnog rukopisa, a ujedno je i inovativna nadogradnja dosadašnjih istraživanja njegova dramskog pisma.
Predstavljanje je otvorio Jakov Bilić, ravnatelj HNK u Šibeniku izrazivši zadovoljstvo suorganizacijom tako uglednog skupa. Zahvalio je svim sudionicima na doprinosu manifestaciji uz želju da se Brešanov rukopis prenosi na nove generacije te živi i dalje sa nama.
U ulozi sudomaćina nazočne je pozdravio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić čestitavši Sveučilištu u Zadru i Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku na organizaciji Trećeg Brešanovog svibnja.
„U ovom se trenutku u Šibeniku energetski obnavljaju zgrade svih šibenskih kulturnih institucija – HNK u Šibeniku, Gradske knjižnice Jurja Šižgorića i Muzeja grada Šibenika što dokazuje naš odnos i vezanost za kulturu u kojoj je Ivo Brešan ostavio neizbrisiv trag, na što smo neizmjerno ponosni“, kazao je, uz ostalo, gradonačelnik Burić.
Skupu se obratio i Vinko Brešan, a uslijedilo je predstavljanje zbornika koje je povjereno uglednim znanstvenicama Ladi Čale Feldman i Mirandi Levant Peričić te poljskom znanstveniku Leszeku Małczaku.
Pozivu na međunarodni znanstveni skup Treći Brešanov svibanj: angažman i autonomija, inače, odazvalo se trideset i pet uglednih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva koji će predstaviti nova istraživanja različitih sastavnica Brešanove prozne i dramske poetike, kao i inozemne recepcije njegovih drama (napose u Poljskoj, Ukrajini i Makedoniji).
Među prijavljenim temama, uz brešanološka istraživanja, zastupljene su i teme koje ulaze u širi spektar dinamičkih odnosa društvenog angažmana i umjetničke autonomije u književnosti, kazalištu i na filmu. U tom smislu predložena su istraživanja i nekih drugih književnih opusa (Miroslava Krleže, Thomasa Manna, Antuna Nemčića, Miljenka Smoje, Slobodana Šnajdera) kao i drugih žanrova (uključujući i propitivanje angažmana u poeziji, publicistici, testimonijalnoj književnosti i prevoditeljskoj praksi).
Sudionici skupa dolaze iz različitih znanstvenih, umjetničkih i sveučilišnih središta, a predstavljaju domaće studije kroatistike, slavistike i komparatistike (Odsjek za kroatistiku, Odsjek za komparativnu književnost i Odsjek za rusistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru; Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku), znanstvene institucije i umjetničke akademije (Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU, Staroslavenski institut u Zagrebu, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu) te inozemna sveučilišta i institucije (Akademija za kazalište, radio, film i televiziju Sveučilišta u Ljubljani, Fakultet za crnogorski jezik i književnost u Cetinju, Institut za slavenske filologije Jagelonskog sveučilišta u Krakovu, Institut za slavistiku u Grazu, Odjel za filologiju Sveučilišta u Gdanjsku, Šlesko sveučilište u Katovicama, Nacionalno sveučilište „Ivan Franko“ u Lavovu).
Otvaranjem aktualnih i relevantnih tema uz suradnju niza znanstvenih i kulturno umjetničkih institucija iz različitih akademskih sredina, ovaj skup, premda polazi od opusa jednog autora, zamišljen je kao širi doprinos interdisciplinarnom povezivanju polja filologije, znanosti o umjetnosti i kazališne umjetnosti.
Objavljeno: 29.05.2025, 09:43h
